Crna Gora uvozi 700 miliona hrane, a samo 254 miliona eura je bilo uvoza poljoprivrednih proizvoda. Uprkos apelima da se kupuju domaći proizvodi i da se pruži podrška domaćim proizvođačima, prostora za optimizam malo ostaje. Uz te podatke, slijedi jedna nova najava: agrobudžet za 2024. godinu biće predstavljen sljedeće sedmice, a iznosiće više od 75 miliona eura. Iz Vlade su zadovoljni i tvrde da je to najveći agrobudžet u istoriji Crne Gore.
Ministar poljoprivrede Vladimir Joković opravdava se da agrobudžet nije lako sastaviti.
“Za mljekarima su bili teški pregovori”, kazao je Joković u emisiji “Okvir”.
Dodao je da je agrobudžet najveći dokument koji je Vlada donijela, a da će se sredstva ćna najbolji način trošiti i raspoređivati tamo gdje je najpotrebnije.
“Ne čudim se nikom ko je otišao sa sela , ali pomoći ćemo oko puteva, domova, škola ..Ljudi su tjerani sa sela u fabrike”, kazao je Joković.
Jokovića ohrabruje činejnica da će uskoro početi izgradnja auto-puta Kolašin-Andrijevica, što će umnogome uticati na razvoj sjevera.
“Ako mislimo da se bavimo ruralnim turizmom, mora se turistima ponuditi domaća hrana, a ne paštete i bečke šnicle. Priroda nam je dala mnogo toga, ana tako malom prostoru imamo sve. Domaća hrana svi turisti iz Evrope hvale, a posebno domaće sokove i čistu vodu. Patriotizam je jesti domaću hranu”, poručio je Joković.
Poslanica DPS-a i profesorica Aleksandra Despotović ukazala je da će operativni novac iz agrobudžeta biti dostupan tek u aprilu, a to, kako tvrdi, za poljoprivrednog proizvođača nije dobro.
“Molim nadležne resorno ministrarstvo i Vladu da operativni novci budu ranije, i da se budžet planira u decembru. Ne razumijem zašto se toliko kasni. Zaista brinem za ovu oblast”, kazala je ona.
Podsjetila je poljoptivredaa najveća razvojna grana u državi.
“Poljoprivreda donosi novu vrijednost. Politička stabilnost je neophodna i zato se mora situacija ustabiliti kako bismo imali dobre rezultate. Za poljoprivredu je potrebna kontinuirani rad, a u ovakvim poltiičkim prilkama mi ga ne možemo imati. Apelujem da se vratimo staroj praksi da kupujemo domaće, da to stoji u svim rafovima mega trgovačkih lanaca. Tako vraćamo svaki euro crnoj gori”, poručila je Despotović.
Najveći proizvođač povrća u Crnoj Gori Željko Milić podsjetio je da agrobužet je nekad bio na minimalnom nivou, što nije slučaj proteklih godina.
“Poljoprivrednici će uvijek reći da agrobudžet nije dovoljan. EU nas praktično proganja sa budžetima i dovodi nas u povlašteni odnos. Za crnogorsko podneblje to su velika sredstva, i bilo bi nezahvalno da kažem da nijesu vrijedna pažnje”, dodao je on.
Milić ipak, primjećuje da proizvođači u Crnoj Gori nailaze na brojne prepreke.
“Ovaj posao volim i ništa mi nije teško da bih došao do cilja. Naš posao je porodičan, a ja sam uspio pošto sam uveo sam sina u posao, pa sada mogu da se povučem. Uz uporan rad i praćenje situacije može se živjeti. Ali, mora se priznati da nisu svi spremni da ulaze u rizik. Faktor rizika uvijek vuče sve za sobom”, kazao je Milić.
Crnogorska sela sve praznija, optimizma malo
Milko Živković iz Udruženja stočara sjevera govorio je o lošem stanju na sjeveru i u crnogorskim selima. Tvrdi da niko od nadležnih institucija ne želi da uveže turizam i poljoprivredu.
“Poljoprivreda ne može opstati ako tražimo sir, kajmmak ili povrće tokom turističke sezone. Mi naše građane hranimo sa uvoznom hranom, a i turiste”, ukazao je Živković.
Prema njegovim riječima, proizvodnja mora da se ugovara i to je proces koji drugo traje.
“Svjedoci smo da je crnogorsko selo sve praznije i sve je više neobrađenog zemljišta. Popis je pokazao kakvo je stanje na selima. Evidentan je pad poljoprivredne proizvodnje. Ja iskreno nemam dozu optimizma”, kazao je Živković.
Vlasnik mljekare “Lazine” Milutin Đuranović tvrdi da stočarstvom u Crnoj Gori malo ko hoće da se bavi.
“Kad čovjek jednom napusti farmu, on se više ne vraća. Proces formiranja farme je dugogodišnji proces. Razvoja poljoprivrede nema bez subvencija”, smatra on.
Podsjetio je da je ranija subvencionirana naknada za junice bila odlična mjera.
“Ljudi su tad nabavljali vrhunska grla. Bilo je veliko interesovanje. Prošle godine se otkup mlijeka povećao za dva i po miliona. Agrobužetom je ta mjera smanjena, ne znam razlog toga. Stočarstvom malo hoće ljudi da se bave”, zaključio je Đuranović.