Izvršni direktor AmCham Montenegro dr Marko Miročević, u intervjuu za Vikend novine kaže da 40 odsto članstva smatra da se poslovni ambijent u Crnoj Gori poboljšao ulaskom Crne Gore u Alijansu, dok trećina članstva smatra da do poboljšanja tek treba da dođe, a da se pri tome već sada priliv stranih direktnih investicija iz država članica NATO-a udvostručio.
Miročević, koji je nedavno reizabran za člana Izvršnog odbora mreže Američkih privrednih komora u Evropi, ocjenjuje da interesovanje za ulaganje u Crnu Goru postoji, ali i dodao da se investitori i dalje suočavaju sa izazovima u vidu obimnih procedura i nedovoljne efikasnosti administracije.
VN: Koliko Američka privredna komora trenutno ima članova i da li se u narednom periodu mogu očekivati novi?
MIROČEVIĆ: Američka privredna komora trenutno broji 85 članova. Naše članstvo, pored američkih kompanija, čine i renomirane međunarodne kompanije koje posluju u Crnoj Gori, ali i lokalne kompanije koje prepoznaju značaj da budu dio naše zajednice. Raduje nas činjenica da raste interesovanje za članstvo u Komori, pa tako i sada imamo i nove zahtjeve za članstvo. To znači da kompanije prepoznaju kontinuitet rada AmCham-a kao najvećeg kolektivnog glasa međunarodne poslovne zajednice, žele da dijele vrijednosti Komore i budu dio jedne od najvećih biznis mreža na svijetu. Posvećenost i podrška kompanija članica nam pomaže u našoj misiji da poslovni ambijent u Crnoj Gori učinimo predvidljivijim i transparentnijim, zasnovanim na vladavini prava i društveno odgovornom poslovanju, dakle boljim i privlačnijim za američke i druge strane i domaće investitore.
VN:Koliko je pandemija korona virusa negativno uticala na poslovni i investicioni ambijent, kako u svijetu, tako i u Crnoj Gori?
MIROČEVIĆ: Pandemija novog korona virusa je uticala na svaki aspekt naše svakidašnjice; zdravstveni, društveni, ekonomski, i samim tim izazvala krizu sa kakvom se do sada nijesmo susretali. Izvjesno je da su lanci snabdijevanja u mnogim industrijama dovedeni u pitanje, te da se svjetska ekonomija koja se duži period razvija u pravcu globalnog tržišta, suočila sa velikim izazovima. Imajući u vidu nepredvidljivost situacije, o konkretnim efektima u brojkama je teško govoriti u ovom trenutku. Prognoze ekonomskog oporavka su različite, ali su predviđanja kredibilnih institucija da se svjetska ekonomija dugo neće vratiti na pretpandemijski nivo.
Crna Gora, naravno, nije izuzetak kada je u pitanju uticaj krize izazvane pandemijom novog korona virusa. U našem slučaju velika zavisnost od sektora turizma i ugostiteljstva je učinila da efekti budu i znatno veći, budući da su upravo ovi sektori među onima koji su najviše pogođeni krizom. Podsjetiću vas da je Izvršna kancelarija AmCham-a krajem aprila sprovela anketu o uticaju novog korona virusa na poslovanje i tom prilikom je trećina načih članica izjavila da očekuje pad prihoda veći od 30 odsto u ovoj godini, dok 49 odsto očekuje pad prihoda od 10 do 30 odsto. Tadašnja prognoza je bila da će članice smanjenje prihoda pokriti najviše kroz: smanjenje operativnih troškova (78 odsto), akumulirane rezerve iz ranijih razdoblja (56 odsto), Vladine mjere (42 odsto), smanjenje plata (31 odsto), te otpuštanje zaposlenih (17 odsto).
Objavljivanjem AmChamovog novog Izvještaja o poslovnom ambijentu za period 20192020, početkom naredne godine na tradicionalnom događaju “Otvoreno s premijerom, predstavićemo i inovirane podatke o poslovanju kompanija članica u toku pandemije, ali i njihove projekcije i očekivanja za naredni period u pogledu ključnih razvojnih politika za našu ekonomiju. Nalazi ovog Izvještaja su stoga izuzetno važni za donosioce odluka prilikom identifikovanja ključnih reformskih procesa koji će dovesti do unapređenja poslovnog okruženja i podstaći investicione aktivnosti i otvaranje novih radnih mjesta.
VN: Koliko je ulazak Crne Gore u NATO doprinio da se naša država pred investitorima pozicionira kao zemlja u koju su ulaganja sigurna?
MIROČEVIĆ: Članstvo u Sjevernoatlantskoj alijansi je zasigurno doprinijelo da se rejting naše zemlje kao poželjne destinacije za ulaganje, značajno unaprijedi. Budući da će, kao što sam već najavio, naš Izvještaj o poslovnom ambijentu za 2019-2020 godinu biti uskoro predstavljen, ovom prilikom mogu preliminarno najaviti stavove naših članica koje potvrđuju pozitivan impakt učlanjenja u NATO. Naime, gotovo 40 odsto članstva smatra da se poslovni ambijent u Crnoj Gori poboljšao ulaskom Crne Gore u Alijansu, dok trećina članstva smatra da do poboljšanja tek treba da dođe, a da se pri tome već sada priliv stranih direktnih investicija iz država članica NATO-a udvostručio.
VN: Ima li najava o dolasku novih investitora iz SAD u Crnu Goru?
MIROČEVIĆ: Američke kompanije često posmatraju prostor Jugoistočne Evrope kao jedinstveno tržište, te pokrivaju crnogorsko tržište bazirani u nekoj od većih zemalja tog regiona. Pri tome, interesovanje investitora za ulaganje u Crnu Goru postoji, što je i iskazano na regionalnom događaju koji su polovinom novembra organizovali AmCham Crna Gora, Hrvatska, Rumunija, Češka, Slovačka i Bugarska. Sadašnji i potencijalni investitori razgovarali su upravo o potencijalu Centralne i Istočne Evrope da postane platforma za održivu, visokotehnološku proizvodnju, vještačku inteligenciju i visoki kulturni turizam, na konferenciji pod nazivom “Budućnost ulaganja”. Kroz panel rasprave na temu digitalne ekonomije, turističke industrije i održive proizvodnje investitori su ocijenili da naš region može ojačati svoju poziciju na globalnoj mapi ulaganja, što nam daje vjetar u leđa i podstrek da nastavimo da stvaramo mogućnosti i kreiramo poslovni ambijent koji je primamljiv investitorima iz SAD-a.
AmCham će nastaviti i u budućnosti da radi na promociji i sprovođenju aktivnosti koje imaju za cilj upravo privlačenje američkih i drugih stranih investicija u Crnu Goru.
VN: Koliko je korona virus ubrzao digitalizaciju i koji su benefiti digitalne ekonomije?
MIROČEVIĆ: Svjedoci smo da je pandemija novog korona virusa ubrzala proces digitalizacije i učinila više u jednoj godini, nego što je to bilo predviđeno svim strateškim aktima i akcionim planovima. Svi društveni akteri su shvatili da moraju da se digitalno transformišu ako žele da njihove usluge budu dostupne što većem broju ljudi, a biznisi da usluge i proizvode moraju ponuditi putem online platformi ako žele i dalje da budu operativni.
Svaka kriza stvara i mogućnosti za dalji razvoj. U ovom slučaju rekao bih razvoj baziran na digitalnoj transformaciji. Podsjetiću vas da je Američka privredna komora, u skladu sa agendom svojih prioriteteta za petogodišnji period, te planom aktivnosti našeg Komiteta za digitalnu transformaciju, sredinom 2019. godine inicirala kreiranje koordinacionog i savjetodavnog tijela za digitalnu transformaciju, u saradnji sa ostalim poslovnim asocijacijama, a koje bi uključivalo predstavnike države, privrede, istraživanja i razvoja i akademske zajednice. Smatramo da država mora biti lider procesa digitalne transformacije ekonomije i društva, pa je kreiranje ovog tijela neophodno kako bi se stvorile sveobuhvatne veze između ekonomije, javnog sektora i obrazovnih institucija, a koje bi omogućile brži prelazak na digitalnu ekonomiju. Zamisao je da ovo tijelo služi kao podrška javnoj upravi u kreiranju odgovarajućih pravnih okvira i infrastrukture, stvaranju moderne e-uprave, podizanju nivoa informacione bezbjednosti, pružanju podrške startap eko-sistemu, reformi prosvjete, zdravstva, digitalizaciji poslovnih procesa i poslovanju bez papira, itd.
Podsjetiću da je trenutno u izradi i nova Strategija digitalne transformacije Crne Gore za period od 2021-2025. godine. AmCham Komitet za digitalnu transformaciju ima svog predstavnika u radnoj grupi za izradu Strategije, što smo i iskoristili da ukažemo da Strategiju treba kreirati na osnovama Digitalne strategije Evropske unije, te predvidjeti mjere za otklanjanje glavnih razvojnih nedostataka digitalnog društva u Crnoj Gori, a naročito u pogledu razvoja digitalnih znanja i vještina. Potrebno je stvoriti ekosistem koji bi podržao i formalno i neformalno obrazovanje, u cilju kreiranja “digital friendly” okruženja i stvaranja inkluzivnog digitalnog društva. Nadalje, potrebno je raditi i na razvoju konkurentnog digitalnog preduzetništva i digitalnog privatnog sektora u cilju brže transformacije industrijske u digitalnu ekonomiju, kao i na daljem i bržem razvijanju i diverzifikaciji elektronskih usluga koje javna uprava nudi, ali i njihove upotrebe u svakodnevnom životu građana. Ovom prilikom želim da pohvalim što je u radu na ovom dokumentu uključen privatni sektor, jer samo pravovremenim i kontinuiranim privatno-javnim dijalogom možemo zajednički donijeti kvalitetna i svrsishodna rješenja, a koja će biti primjenjiva u praksi.
VN: Da li očekujete od nove vlade da ubrza administrativne procedure koje su investitori ranije označavali kao otežavajući faktor u poslovanju?
MIROČEVIĆ: Naše analize ukazuju da se investitori, između ostalog, i dalje suočavaju sa izazovima u vidu obimnih procedura i nedovoljne efikasnosti administracije. Ovo pitanje je elaborirano u već nekoliko puta pomenutom Izvještaju AmChama o poslovnom ambijentu za 2019-2020, a čija prezentacija tek slijedi, i koji će izvjesno prezentovati ključne preporuke AmCham-a za unapređenje poslovnog ambijenta u Crnoj Gori.
Zato ono što očekujemo jeste da će Vlada Crne Gore pažljivo sagledati naš Izvještaj, te prihvatiti poziv, koji je već upućen, da posredstvom našeg programa “Partnerstvo za bolje poslovno okruženje” otpočnemo intenzivnu saradnju naših komiteta i relevantnih ministarstava, a sve u cilju podizanja nivoa međusobnog razumijevanja, te kreiranja timske sinergije u rješavanju ključnih pitanja za unapređenje poslovnog ambijenta.
Još od nastanka pomenutog programa, početkom 2017. godine najvažnija poruka koju Američka privredna komora šalje, je da poslovna zajednica treba da bude blagovremeno i kontinuirano uključena u donošenje novih i/ili izmjenu postojećih propisa koji utiču na poslovni ambijent, te da je kvalitetan privatno-javni dijalog preduslov napretka.
(autor intervjua Nemanja Lacman)