Crna Gora je Ustavom definisana kao država socijalne pravde, međutim, u praksi nije, brojni građani su doslovno gladni, a socijalna primanja ne obezbjeđuju ni elementarnu egzistenciju, kazala je kandidatkinja za poslanicu na listi “Prvo Crna Gora” (PzP), Andrijana Laković.
Zapanjujući je, kaže, podatak da u Crnoj Gori čak 140.000 građana živi na rubu siromaštva, da najmanje jedna trećina djece živi u siromaštvu.
“Zvanični podaci o dohodku i uslovima življenja pokazuju da se stopa rizika od siromaštva u Crnoj Gori samo u prethodnoj godini povećala sa 14.5 na 21.2 odsto. Podaci pokazuju i drastičnu razliku po pitanju stope siromaštva po regionima. Tako na sjeveru ta stopa je čak 40 odsto, centralnom dijelu 14.7 odsto, a na jugu 10.5 odsto. Riziku od siromaštva je izložen bio svaki treći stanovnik ruralnog područja, 29.6 odsto, dok je stopa u gradskom području iznosila 16.6 odsto”, ukazala je Laković.
Prema njenim riječima, ekonomske i socijalne nejednakosti u državi sve su izraženije.
“Iako uvećana socijalna davanja nijesu ni približno dovoljna, jer materijalno obezbjeđenje četvoročlane porodice od 136.52 eura šest puta je manje od cijene minimalne potrošačke korpe koja iznosi 800.2 eura”, dodala je.
Dobra socijalna politika, smatra Laković, treba da predstavlja balans usluga iz raznih oblasti sa zadatkom da se korisnici osnaže do mjere da im ta usluga više nije potrebna.
“Nažalost sistem socijalne politike u Crnoj Gori uglavnom je usmjeren na materijalna davanja i to nedovoljna. Prethodne dvije godine značajno su povećana izdvajanja iz Budžeta za socijalne usluge, međutim samo 10 odsto od tih sredstava dolazi do stvarno ugroženih. Nemamo ni nove strategije, ni razvoj sistema socijalne i dječije zaštite kako bi se unaprijedio kvalitet života korisnika i osnažio njihov samostalan i produktivan život”, istakla je ona.
PzP je, dodaje, mišljenja da iskorjenjivanje siromaštva mora biti nacionalni prioritet.
“Dinamičan i održiv ekonomski rast i stvarenje novih kvalitetnih radnih mjesta najefikasnija je mjera za suzbijanje siromaštva. Neophodna je revizija kriterijuma za dobijanje materijalnog obezbjeđenja porodice (MOP) i usklađivanje sa stvarnim stanjem na terenu i potrebama ljudi u ekstremnom siromaštvu, kao i revizija projekta „Socijalni karton“ i njegovo unapređenje kako bi obuhvatio sve građane i umrežio sve podatke u vezi sa socijalnim statusom svakog crnogorskog građanina”, poručuje Laković.
Pokret za promjene će, kazala je ona, uvesti nove socijalne servise, pokrenuti projekat izgradnje socijalnih stanova i socijalnih naselja koji bi se davali na korišćenje socijalno ugroženim, podstanarima i penzionerima i, kako navodi, obezbijediti minimalne količine električne energije za korisnike MOP-a koja bi bila besplatna.
“Crnoj Gori je neophodna i strategiju za sprečavanje bacanja viškova hrane i efikasno prikupljanje i distribucija viškova, jer mnogo hrane se baca a sa druge strane mnogo je gladnih u Crnoj Gori.Kvalitetno obrazovanje za svako dijete neophodan je uslov za prekid međugeneracijskog ciklusa siromaštva a mišljenja smo da je nužno obezbijediti jedan besplatan obrok u školama. Neophodno je podsticati socijalno preduzetništvo i omogućiti otvaranje socijalnih prodavnica sa znatno nižim cijenama za korisnike socijalne pomoći i ranjive kategorije stanovništva”, naglašava Laković.
Dalje kaže da je takođe neophodno uspostaviti registar samohranih roditelja i napraviti set mjera koje će unaprijediti standard ove ranjive kategorije stanovništva, koju uglavnom čine žene.
“Mišljenja smo da su vaninstitucionalni oblici socijalne zaštite ranjivih kategorija, poput narodnih kuhinja, sigurnih ženskih kuća, prihvatilišta za beskućnike, dnevnih centara, vrlo važni ako težimo državi socijalne pravde”, zaključila je Laković.