Na svjetskim su berzama cijene dionica prošle sedmice oštro pale, ponajviše u Evropi, jer su napadi ruske vojske na ukrajinske gradove sve razorniji, dok ulagači procjenjuju kako će sankcije Zapada protiv Rusije uticati na globalni finansijski sistem i ekonomiju.
Na Vol stritu je Dow Jones prošle sedmice skliznuo 1,3 posto, na 33.614 bodova, dok je S&P 500 pao 1,3 posto, na 4.328 bodova, a Nasdaq indeks 2,8 posto, na 13.313 bodova.
Invazija Rusije na Ukrajinu traje već duže od sedmice, štete su ogromne, poginulih sve više, a Rusija se zbog sankcija Zapada našla u izolaciji.
„Tržište je pod uticajem geopolitičkih previranja. Nestabilnost tržišta potrajaće kratkoročno, a možda i u srednjem roku jer jednostavno ne vidim što bi idućih sedmica moglo smiriti tu situaciju”, kaže Ross Mayfield, strateg u Baird-u.
Ulagači se, takođe, plaše poremećaja međunarodnog financijskog sisterma nakon što su u sklopu sankcija Zapada protiv Rusije najvećim ruskim bankama onemogućene transakcije putem globalnog platnog sustava SWIFT.
Zbog toga su se pod pritiskom našle dionice banaka koje su najviše poslovno izložene u Rusiji. S&P 500 indeks bankarskog sektora potonuo je prošle sedmice gotovo 9 posto.
S druge strane, snažno su, oko 9 posto, skočile cijene dionica u energetskom sektor jer su cijene nafte skočile više od 20 posto.
Moguć daljnji rast inflacije
No, ulagače zabrinjava snažan rast cijena nafte jer bi to moglo dodatno podstaći inflaciju u SAD-u, koja se ionako već kreće na najvišim razinama u 40 godina.
Tržište je malo umirio predsjednik američke centralne banke, koji je polovicom sedmice kazao da će se na sjednici čelnika Feda u martu založiti za povećanje ključnih kamata za 0,25 postotnih bodova, što je ohrabrilo ulagače jer je dosad prevladavalo mišljenje da bi Fed mogao povećati kamate za oštrih 0,50 postotnih bodova.
No, nastavi li inflacija jačati, Fed će kasnije morati agresivnije zaoštriti monetarnu politiku, što bi moglo usporiti rast ekonomije.
Zbog toga se ulagači plaše stagflacije, kombinacije stagnacije ekonomije i visoke inflacije.
U anketi Bank of America sada 30 posto fond menadžera očekuje u idućih 12 mjeseci stagflaciju, dok je još prošloga mjeseca to očekivalo 22 posto menadžera.
„Očekujem da će se tržište kretati u uskom rasponu idućih sed,ica do sjednice Feda. Nema razloga kupovati dionice, osim ako se situacija u Ukrajini stabilizuje, a to mi se ne čini izgledno”, kaže Jay Hatfield, direktor u Infrastructure Capital Management.
Oštar pad evropskih berzi
Zbog toga ulagače nisu ohrabrili ni dobri pokazatelji s američkog tržišta rada.
U februaru je u SAD-u otvoreno 678.000 novih radnih mjesta, znatno više nego što se očekivalo, pri čemu je stopa nezaposlenosti pala na 3,8 posto, najnižu razinu od februara 2020. godine.
„Prije nekoliko sedmica mislilo bismo da su to strašno važne brojke, no s obzirom na sadašnje okruženje i sve ove događaje u Europi, to jednostavno nisu. Potencijalna daljnja eskalacija rata, uticaj toga na rast evropske ekonomije i šire, rast cijena sirovina, koji dodatno podstiče inflaciju… To ulagačima oduzima svo vrijeme i energiju”, kaže Zachary Hill, direktor u Horizon Investments.
Najviše su prošle sedmice pale cijene dionica na evropskim burzama. STOXX 600 indeks vodećih evropskih dionica potonuo je 7 posto, što je njegov najveći nedjeljni gubitak od izbijanja koronakrize.
Pritom je londonski FTSE indeks pao 6,7 posto, na 6.987 bodova, dok je frankfurtski DAX potonuo 10,1 posto, na 13.094 boda, a pariški CAC 10,2 posto, na 6.061 bod.
Oštro su pale i azijske berze, pri čemu je japanski Nikkei indeks skliznuo 1,9 posto, na 25.985 bodova.