Zapošljavanje se nekad smatralo dovoljnim za uspješnu integraciju stranaca u društvo, ali Njemačka napušta takva razmišljanja. Nakon gotovo tri godine planiranja i rasprave, njemačka kancelarka Angela Merkel, zajedno sa saveznim i građanskim liderima, najavila je 100 mjera u sklopu Nacionalnog akcionog plana za integraciju. Predviđa se uvođenje “integracionih skauta”, svojevrsnog sistema kolegijalne podrške za pridošlice. Ideja je da njemački pripravnici budu mentori stranim pripravnicima kako niko ne bi bio izgubljen u sistemu, piše Dojče vele.
Socijalna kohezija
“Stvarna socijalna kohezija zahtijeva više od odbacivanja mržnje i nasilja. Ona zahtijeva toleranciju i otvorenost”, rekla je Merkelova, koja je u utorak prisustvovala posljednjem integracionom samitu prije nego što će na izborima za jesen završiti njen mandat.
Napominjući kako se koncept integracije promijenio tokom njezina mandata, Merkelova je rekla: “Naučili smo da integracija ne utiče samo na neke grupe ljudi, ona utiče na društvo u cjelini”.
Samit kojem je predsjedavala ministarka za integracije Anete Vidman-Mauz, okupio je oko 120 predstavnika središnje države, lokalnih vlasti i organizaciona civilna društva. Tokom konferencije za novinare nakon samita Vidman-Mauz naglasila je važnost, posebno tokom pandemije, što bržeg pronalaženja učinkovite strategije kako bi se osigurala uloga Njemačke kao “ekonomski snažne, moderne imigracone zemlje za budućnost”.
“U prošlih smo nekoliko godina postigli puno, a sada moramo učiniti sve što je u našoj moći kako pandemija koronavirusa ne bi poremetila ta dostignuća”, rekla je Vidman-Mauz.
Nacionalni akcioni plan pokrenut je 2018. godine i ima za cilj stvaranje integracione mape za razdoblje nakon 2020. godine. Projekat je značajan pothvat za oko 300 partnera, koji predstavljaju države, gradove i oko 75 migrantskih organizacija.
Plan od 100 tačaka i pet kategorija
U osnovi se plan od 100 tačaka iznosi u pet kategorija, od predintegracionih mjera poput određivanja očekivanja prije nego se osoba doseli u Njemačku, do jačanja socijalne kohezije kroz obrazovanje i društvene aktivnosti. Diskriminacija je bila jedna od glavnih tema razgovora u utorak. Merkelova i ostali govornici na konferenciji za novinare nakon samita naglasili su da rasno motivisani teroristički napadi, poput smrtonosne pucnjave u Hanauu 2020. godine ili ubistva koje je provodilo Nacionalsocijalističko podzemlje (NSU), predstavljaju ogroman korak unazad u stvaranju sigurnog i inkluzivnog okruženja u Njemačkoj.
Osim na prevenciju nasilja, akcioni plan poziva i na širenje napora protiv diskriminacije, kao što su savjetovališta koja mogu pomoći ljudima koji su izloženi govoru mržnje ili zbog svoje etničke pripadnosti ili vjere nisu mogli dobiti posao. U izvještaju objavljenom uoči samita traži se i jedinstveno dokumentovanje ovakvih slučajeva kako bi se bolje razumjelo kako dolazi do diskriminacije.
“Žrtve diskriminacije ne smijemo prepustiti same sebi. Njihova se iskustva moraju ozbiljno shvatiti. Da bismo to postigli, potrebna im je podrška profesionalnog antidiskriminacionog savjetovanja”, rekao je Bernhard Franke, direktor njemačke Savezne antidiskriminacione agencije.
Žarište brojnih rasprava
Integracija je bila žarište mnogih žestokih rasprava u Njemačkoj poslednjih godina, koje je dobrim dijelom pokrenuo istorijski priliv izbjeglica između 2015. i 2019. godine. Tokom tog razdoblja, Njemačka je primila više od 1.8 miliona zahtijeva za azil i otprilike 75 odsto svih zahtijeva za azilom podnesenih u posljednjih desetak godina. Rasprave oko toga kako se nositi sa tako velikom izbjegličkom populacijom, ponajprije iz Sirije, Avganistana i delova Afrike, ubrzo su se usresrijedile na zabrinutosti oko integracije.
Zapravo, zabrinutost zbog integracije ponovno je otvorila pitanja o integraciji imigracionih grupa koje već dugo postoje u Njemačkoj, posebno turskih imigranata i njihovih potomaka koji čine najveću manjinu u zemlji. Uprkos poboljšanju obrazovanja, ova je grupa 2017. godine i dalje imala tri puta veću jverovatnost da će imati problema sa zapošljavanjem ili da će se oslanjati na državnu pomoć od Njemaca bez turskih korjena, pokazuje studija OECD-a.
To je pokrenulo široku raspravu koju su vodile imigracione organizacije i imigranti druge i treće generacije, koji su zakonodavce pozvali da uče iz prošlih neuspjeha integracije i mijenjaju mjere van časova stranih jezika i zapošljavanja.
25 odsto njemačke populacije je stranog porekla
Otprilike 25 odsto njemačke populacije stranog je porijekla. Zajedno sa činjenicom da je Njemačka na drugom mjestu nakon SAD-a među zemljama OECD-a prema imigracionim brojkama, to ukazuje na još jedan aspekt integracije, a to je da integracija nadilazi izbeglice. Zahvaljujući snažnoj privredi, Njemačka je zabilježila porast treće grupe, odnosno kvalifikovanih radnika, koji potiču iz cijelog niza zemalja. Zemlje članice EU zabilježile su najveći porast u posljednjih nekoliko godina.
U 2018. godini oni su činili 60 odsto svih useljenika koji su došli u Njemačku i to najviše iz susjednih zemalja EU. Njemački sistem visokog obrazovanja takođe je magnet za strane studente, kojih je prije pandemije na njemačkim univerzitetima bilo 400.000.
U razgovoru sa novinarima u utorak, Godža Turkeli Denert, koja vodi integraciono udruženje “Integracija njemačke fondacije”, rekla je da su mnogi mladi ljudi koji dolaze u Njemačku vrlo talentovani i često govore dva jezika kao izvorni govornici, te još najmanje dva strana jezika.
“Oni ne moraju da ostanu u Njemačkoj i neće ostati ako ne prepoznamo ono što oni nude”, zaključila je ona.