Ponedjeljak, 15 Jula, 2024
Rubrika:

Velika revizija svjetskog poretka traje, Evropa mora brzo djelovati

U toku je velika revizija svjetskog poretka. Ako se ova borba odigra u skladu sa tradicionalnim politikama sile, svima će biti gore. Saradnja mora pobijediti ukoliko želimo imati poredak pogodan za velike ekonomske, sigurnosne i klimatske izazove 21. stoljeća.

piše: Joška Fišer

Da li je ruski predsjednik Vladimir Putin znao šta radi kada je naredio invaziju na Ukrajinu 24. februara prošle godine? Ta je odluka bila prekretnica za Evropu. Prvi put u osam decenija, veliki kopneni rat je izbio na kontinentu, srušivši evropske čuvane iluzije o miru silom jednakom onom ruskih bombi koje od tada do danas eksplodiraju u ukrajinskim gradovima i selima.

Očito je da Putin ne može pojmiti Rusiju drugačije nego kao naoružanu, opasnu, autoritarnu svjetsku silu. No, postizanje tog statusa traži rusku hegemoniju na istoku Evrope – oživljavanje imperijalnog naslijeđa carske Rusije i Sovjetskog saveza – za šta je Putinu potrebna Ukrajina. No, jako je potcijenio ukrajinsku spremnost da se bore i poginu za svoju slobodu i nezavisnost. To, zajedno sa podrškom NATO-a i EU-a, spriječilo ga je da ispuni svoju nakanu.

Tri dana nakon početka invazije, njemački kancelar Olaf Scholz je zanimljivo opisao trenutak u govoru pred Parlamentom Njemačke. „Živimo u prijelomno doba“, naveo je. „I to znači kako svijet nakon njega neće biti isti kao što je bio.“ Zapravo, rat u Ukrajini je daleko više nego što su ljudi – uključujući Scholza – shvatali prije 13 mjeseci.

Uloga Globalnog Juga

Očito je kako se najviše borbi vodi za preživljavanje ukrajinskog naroda kao i za budućnost njihove domovine. No, riječ je i o budućnosti međunarodnog poretka. Da li će nasilje pobijediti zakone ili se možemo vratiti trajnom miru baziranom na zakonu i sporazumima? A šta su šire geopolitičke implikacije? Ruska invazija predstavlja prvu veliku reviziju globalnog poretka u 21. stoljeću i sada su Kina i Rusija stupile u dublji (istina, neformaliziran) savez kako bi izazvali dominaciju SAD-a i Zapada.

Ta borba – kao obnova politike sile Hladnog rata – dio je dvije velike veće globalne transformacije: digitalizaciju koja zadire u sve sfere modernog života, te konačna kriza industrijskog društva pogonjenog fosilnim gorivima.

Nadalje, ruski rat je otkrio sve složeniju međunarodnu sliku. Važne ekonomije u razvoju – poput Brazila, Indije i Južnoafričke Republike – odbile su jasno iznijeti svoj stav. Slično je i sa većinom država Zaliva. Svi oni se ponašaju strogo u skladu sa svojim nacionalnim interesima. Kada procjenjuju novi sukob velikih sila, ne vide samo ekonomske prednosti (nafta na popustu i pošiljke plina iz Rusije pod sankcijama) već i šanse da poprave vlastiti geopolitički i diplomatski položaj.

Nema sumnje da će takozvani Globalni Jug igrati veliku ulogu u rastućoj borbi za dominaciju u 21. stoljeću; to je već očito nakon 13 mjeseci rata u Ukrajini. Nažalost, mnoge ove države i regije će se prisjetiti odnosa koji su imali od Zapada – naročito njegove vodeće sile, SAD-a, u nedavnoj prošlosti. Njihovo učešće u protivljenju silama kao što je Kina ne smije se pretpostavljati. Ono se mora osvojiti.

U svakom slučaju, pored onih koji su na direktnom udaru borbi, Evropa će biti regija sa najviše promjena zbog ruske agresije. Rat se vodi u njenom bliskom susjedstvu i pokrenuo ga je autoritarni režim koji je otjelovljenje vrijednosti koje su potpuno suprotne njenim. Sa razbijenom iluzijom mira, zadatak Evrope sada je da prevaziđe svoje unutrašnje podjele i svoju bespomoćnost čim prije. Mora postati geopolitička sila sposobna za samoodbranu i zastrašivanje, uključujući i nuklearne sposobnosti.

Neki od najgorih scenarija

To neće biti lako i put pred njom je prepun opasnosti. Razmotrimo neke od najgorih scenarija. Šta će Evropa uraditi ako novi izolacionist „Amerika Prva“ bude izabran u Bijelu kuću naredne godine, nakon dolaska francuske desničarke i nacionaliste Marine Le Pen u Elizejsku palaču? Ovaj ishod ima dobre šanse.

Pošto Rusija neće moći poraziti Ukrajinu na frontu, rat će na kraju morati biti okončan kroz nezgodne pregovore. Kako god bude, Evropa će živjeti u drugačijem svijetu, upravo kako Scholz predviđa. Morat će prilagoditi svoje postojanje stalnoj prijetnji sa Istoka, bilo da je to Putin ili neki njegov nasljednik.

Premda će EU dobiti više interne stabilnosti, njen osnovni karakter će se promijeniti. Sigurnost će biti glavna briga u bližoj budućnosti. Unija će morati o sebi početi razmišljati kao o geopolitičkoj sili i kao o odbrambenoj zajednici koja blisko radi sa NATO-om. Njen identitet više neće biti definiran kao ekonomska zajednica, zajedničko tržište ili kao carinska unija. Blok je već prihvatio Ukrajinu kao kandidata za buduće članstvo i ta je odluka vođena skoro u potpunosti kroz geopolitička razmatranja (kao što je ranije bio slučaj sa Turskom ili državama Zapadnog Balkana).

U toku je velika revizija svjetskog poretka. Ako se ova borba odigra u skladu sa tradicionalnim politikama sile, svima će biti gore. Saradnja mora pobijediti ukoliko želimo imati poredak pogodan za velike ekonomske, sigurnosne i klimatske izazove 21. stoljeća.

 

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve