UŽIVO Kijev: Unišiteno 15 od 35 ruskih dronova; Prva razmjena zarobljenika između Rusije i Ukrajine nakon pada aviona

Rat u Ukrajini ušao je u 707. dan.

Nesuglasice u EU oko plana za uspostavljanje fonda za vojnu pomoć Ukrajini

Nesuglasice između Njemačke i drugih zemalja Evropske unije učinile su nesigurnim plan za uspostavljanje fonda za vojnu pomoć Ukrajini.

Dok zvanični Berlin i mnoge druge zemlje EU tvrde da su snažno posvećene daljim isporukama oružja Kijevu, članice EU se mjesecima prepiru oko toga kako to najbolje učiniti, prenosi Rojters.

Evropski lideri će o tom pitanju razgovarati sjutra na samitu EU na kojem će pokušati da postignu saglasnost o četvorogodišnjem finansijskom planu u vrijednosti od 50 milijardi eura ekonomske pomoći Ukrajini.

Kijev: Ukrajinska PVO unišitla 15 od 35 ruskih dronova

Ukrajinsko vazduhoplovstvo je saopštilo da su ruske snage izvele 35 napada dronovima, kao i da su lansirale dvije navođene rakete prema energetskoj i vojnoj infrastrukturi na liniji fronta i u drugim ukrajinskim oblastima, preneo je Rojters.

Dodaju da je ukrajinska protivvazdušna odbrana uništila 15 dronova.

Rojters navodi da nije jasno šta se dogodilo sa dronovima koji nisu uništeni, kao ni sa dva projketila za koje Kijev tvrdi da su ispaljeni.

Turska će učestvovati u rekonstrukciji oštećene infrastrukture Ukrajine

Turska i Ukrajina saopštile su danas da su potpisale sporazum koji će omogućiti turskim građevinskim firmama da preuzmu dio rekonstrukcije ukrajinske infrastrukture koja je oštećena u ruskim napadima.

Sporazum su potpisali u Istanbulu turski ministar trgovine Omer Bolat, turski ministar saobraćaja Abdulkadir Uraloglu i ukrajinski ministar za infrastrukturu Oleksandr Kubrakov, prenio je Rojters.

Bolat je rekao da je na sastanku bilo riječi o ulozi turskih preduzeća u rekonstrukciji Ukrajine, navodeći da će dvije zemlje sarađivati po tom pitanju u okviru radne grupe koja je formirana u okviru Memoranduma o razumijevanju o rekonstrukciji Ukrajine iz 2022. godine.

“To će obezbijediti važnu pravnu osnovu za napore za rekonstrukciju Ukrajine. Spremni smo za saradnju i sa trećim zemljama”, rekao je Bolat prilikom potpisivanja dokumenta.

Prva razmjena zarobljenika između Rusije i Ukrajine nakon pada aviona

Ukupno 207 zarobljenih ukrajinskih vojnika vratilo se kući nakon dogovora s Rusijom o razmjeni zarobljenika, rekao je u srijedu predsjednik Ukrajine, Volodimir Zelenski.

“Naši ljudi su kod kuće”, poručio je na Telegramu, prenosi Rojters.

Na društvenim mrežama pojavila su se potresne fotografije razmijenjenih Ukrajinaca, koji plaču ogrnuti ukrajinskim zastavama.

Dvije zemlje održale su mnoge razmjene zarobljenika tokom gotovo dvije godine rata.

Međutim, dalje zamjene bile su upitne nakon što je Moskva optužila Kijev da je prošle sedmice oborio vojni transportni avion u kojem je navodno bilo 65 ukrajinskih zarobljenika.

Rusko ministarstvo odbrane izvijestilo je u srijedu da je dovršilo dogovor o razmjeni s Ukrajinom prema kojem je svaka strana dobila natrag 195 vojnika.

Ministarstvo je reklo da će ruski vojnici biti upućeni u Moskvu kako bi dobili medicinsku i psihološku pomoć.

To je prva takva razmjena nakon pada ruskog vojnog transportnog aviona prošle sedmice za koji Moskva kaže da je prevozio 65 ukrajinskih vojnika prije planirane razmjene.

Kremlj: Režim u Kijevu ima mnogo problema

Kremlj je saopštio da prati situaciju oko Valerija Zalužnjeg, najvišeg vojnog komandanta Ukrajine, nakon što su zapadni i ukrajinski mediji rekli da predsjednik Volodimir Zelenski pokušava da ga smijeni.

Gardijan je prenio navode da je Zelenski je ponudio Zalužnjem, glavnokomandujućem oružanim snagama, novu ulogu, ali da je general to odbio.

“Jedna stvar ostaje očigledna – režim u Kijevu ima mnogo problema, tamo stvari ne idu dobro“, ocijenio je Peskov.

Prema njegovim riječima, očigledno je da neuspjela ljetnja kontraofanziva i problemi na frontu dovode do rastućih kontradikcija među predstavnicima kijevskog režima.

Ove protivrječnosti će rasti kako specijalna vojna operacija (Rusija) bude i dalje uspješna”, dodao je Peskov.

Nove “Boingove” rakete spremene za isporuku Ukrajini

Nakon uspješnog testiranja u SAD, Ukrajina će uskoro dobiti prvu veliku seriju “Boingovih” raketa dugog dometa, koje bi trebalo da omoguće udare duboko u teritoriju pod ruskom kontrolom.

Te rakete bi već danas mogle da stignu na ratište u Ukrajini, prenosi Rojters izveštaj portala Politiko.

Rakete GLSDB treba da omoguće ukrajinskoj vojsci da pogodi ciljeve na udaljenosti od oko 150 kilometara, što je dvostruko više od one koju mogu dostići rakete HIMARS koje su joj već isporučili Amerikanci, što bi moglo natjerati Rusiju da pomjeri svoje pozadinske lokacije još dalje od linije fronta.

Testovi GLSDB uspješno su obavljeni 16. januara na poligonu za vazduhoplovne baze Elgin na Floridi, rekli su izvori Rojtersa.

Kako su naveli, šest raketa ispaljeno je u testiranju iznad Meksičkog zaliva.

Plan je da se Ukrajini prebace lanseri i desetine bojevih glava vazdušnim putem. Vrijeme isporuke i njihovo konačno raspoređivanje ostalo je tajna, kako bi se sačuvao element iznenađenja.

Portparol Pentagona je odbio da komentariše te izvještaje.

Za vašingtonsku administraciju, odluku da pošalje GLSDB Ukrajini predstavlja alternativnu raketama ATACMS, koje su SAD do sada obezbijedila u malom broju.

Zalihe raketa ATACMS u Ukrajini su iscrpljene.

GLSDB, “jedreće bombe”, iako nisu tako moćne, mnogo su jeftinije, manje i lakše za primjenu od ATACMS, što ih čini prilagođenijim za ono što se Ukrajina nada da će postići – ometanje ruskih operacija i stvaranje taktičke prednosti.

Kada je “Boing” prošle godine pokazao oružje američkoj vojsci, ponudio je “ubrzanu devetomjesečnu opciju” za isporuku, koja podrazumijeva izuzeće od detaljne kontrole o tome da li je njegova ponuda najbolja.

Pentagon je javno saopštio da je finansiranje odobreno u februaru prošle godine, a ugovor za početak proizvodnje potpisan narednog mjeseca.

Pošto je GLSDB već plaćen, to oružje može zaobići i rasprave u Kongresu oko finansiranja nastavka isporuke oružja Ukrajini.

Borelj: Ukrajini je potrebno više municije

Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj rekao je da je Ukrajini potrebno više municije.

“Moramo da pokažemo da naša jasna posvećenost Ukrajini ostaje i da se nastavlja“, istakao je Borelj uoči sastanka sa ministrima odbrane EU u Briselu.

Dodao je da je važno da se razjasni situacija i da se “zna gdje smo sada, gdje ćemo biti do marta i do kraja godine“.

Vazduhoplovstvo: Ukrajina oborila 14 od 20 ruskih dronova lansiranih preko noći

Ukrajinske jedinice protivvazdušne odbrane oborile su 14 od 20 bespilotnih letilica tipa „kamikaze“ tipa Šahed koje je Rusija lansirala preko noći, izvijestilo je Vazduhoplovstvo 30. januara.
Rusija je lansirala bespilotne letilice (UAV) iz tri pravca: Primorsko-Ahtarsk u ruskom Krasnodarskom kraju, ruski grad Kursk i rt Čauda na okupiranom Krimu, saopštilo je vazduhoplovstvo.

Ukrajina očekuje prestanak ruske ofanzive s dolaskom proljeća

Šef Ukrajinske vojne obavještajne službe GUR Kirilo Budanov izjavio je kako očekuje da će ruska ofanziva na istočnoj liniji fronta prestati dolaskom proljeća.

”(Ruska) ofanziva još traje. Negdje na početku proljeća biće potpuno iscrpljeni”, rekao je Budanov za nacionalnu televiziju, prenio je Reuters.

Kazao je da su ruske snage napredovale samo na “nekim poljima” i blizu grada Avdijivke.

“Sada je na potezu neprijatelj. To će se završiti, a mislim da ćemo mi početi”, dodao je.

Moskva je pojačala napade na sjeveroistočnom dijelu fronta prošle jeseni, nastojeći da opkoli “bastione” kao što je grad Avdijivka, navela je britanska agencija, a prenosi Tanjug.

Ukrajinska vojska kaže da sprovodi “aktivnu odbranu” i izvodi kontranapade.

Kijev: Od početka godine izvršeno više od 330 raketnih napada na ukrajinske položaje

Kijev je saopštio da je od početka godine izvršeno više od 330 raketnih napada i 600 udara borbenim dronovima na ukrajinske položaje.

S druge strane, Moskva je prijavila najmanje 120 ispaljenih granata u više napada na Belgorodsku oblast tokom prethodnog dana, kao i udare na Krimu.

Zbog učestalih akcija, predsjednik Ukrajine Volodomir Zelenski zatražio je pojačan vazdušni štit. Ujedno, povećanu proizvodnju raketa za PVO zatražio je i ministar odbrane Rusije Sergej Šojgu.

Borbe u više oblasti

Borbe u Ukrajini tokom prethodnog dana vođene su u Dnjepropetrovskom regionu, a sukobi su se vodili i u Harkovu i Hersonu, na istoku i jugu zemlje. Sa druge strane, više od 10 bespilotnih letjelica ukrajinskih oružanih snaga napalo je Belgorodsku oblast u protekla 24 sata, pri čemu je više od 120 granata ispaljeno na gradove i sela u pograničnom regionu. Napadi su prijavljeni i na Krimu, koji je pod ruskom kontrolom.

Kijev je saopštio da je od početka godine izvršeno više od 330 raketnih napada i 600 udara borbenim dronovima na ukrajinske položaje. Zbog toga je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao na formiranje “vazdušnog štita” koji bi zaštitio zemlju od raketa i napada dronovima. Vazdušna odbrana je, kako je rekao, uz sajber ratovanje, glavni ukrajinski prioritet.

Bolju PVO želi i Rusija.

Zbog učestalih ukrajinskih napada na ruske gradove i energetsku infrastrukturu, Rusija će povećati proizvodnju raketa za protivvazdušnu odbranu, saopštio je ministar odbrane Rusije Sergej Šojgu.

Dok traju borbe, zvaniničnici Evropske unije i dalje tvrde da će pregovori o 50 milijardi eura planirane pomoći za Ukrajinu do 2027. biti teški, a potpredsjednik Evropske komisije i visoki predstavnik EU za spoljnu politiku Žozep Borelj navodi da će bezbjednost Evrope biti dovedena u pitanje u slučaju da “Vladimir Putin pobijedi u ratu u Ukrajini”.

Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov naveo je da su ultimatumi Zapada o rješavanju ukrajinske krize neprihvatljivi, jer, kako je ocijenio, “nemaju nikakvu perspektivu”.