UŽIVO Rusija u pokušaju napada na Avdivku pretrpjela kolosalne gubitke tenkova i oklopnih vozila

Danas je 596. dan rata u Ukrajini

Rusija u pokušaju napada na Avdivku pretrpjela kolosalne gubitke tenkova i oklopnih vozila

Rusija je navodno u srijedu pretrpjela velike gubitke u opremi u bici za grad Avdivku u istočnom Donbasu koji drže Ukrajinci i izgubila je ukupno 990 vojnika, 42 tenka i 32 artiljerijska sistema u jednom danu, prema kijevskoj vojsci.

Videozapisi koji kruže društvenim medijima pokazuju ono što je jedan online komentator opisao kao pokušaj ruskih kamikaza” da zauzmu većinom uništeni grad, što je rezultiralo uništenjem velikog broja ruskih tenkova i opreme od ukrajinske artiljerije.

Ruske snage pokrenule su lokaliovane ofanzivne operacije u području Avdiivka u Donjeckoj oblasti u utorak, saopštio je istraživački centar Instituta za proučavanje rata (ISW).

Avdiivka, koja je prije rata imala najmanje 30.000 stanovnika, nalazi se oko 90 kilometara južno od Bahmuta i sjeverno od Donjecka koji su okupirali Rusi. Oko 2000 civila ostalo je u gradu koji je na prvoj crti sukoba u Donbasu od 2014., kada je predsjednik Vladimir Putin nezakonito pripojio južno poluostrvo Krim od Ukrajine, a proruski separatisti u istočnim regijama Donjecka i Luganska počeli su se boriti protiv kijevskih snaga.

Video razaranja objavio je račun Jay in Kyiv na X, povezan s dobrotvornom fondacijom Serhiy Prytula koja prikuplja novac za kupovinu opreme za ukrajinsku vojsku.

“Jedan od mnogih videa koji proizlaze iz nečega što se svodi na pokušaj ruskih kamikaza da zauzmu većinom uništeni grad Avdiivka. Rusi ga upravo probijaju kroz minska polja, što je koštalo 35 tenkova i 91 oklopni transporter samo juče. Više od godinu dana postoji opasnost da Avdiivka može biti okupirana, ali sada se situacija naglo pogoršala”, rekao je Vitaliy Barabash, šef uprave Avdiivka, novinskoj agenciji Agence France-Presse (AFP) ranije ove sedmice.

EU nakon prozivki zbog dvoličnosti: Izrael u situaciji u kojoj se brani, Rusija neizazvano napala Ukrajinu

Portparol Evropske komisije Erik Mamer pokušao je objasniti zašto Evropska unija ne naziva postupke Izraela u vezi s blokadom Pojasa Gaze ratnim zločinom ili terorističkim činom, dok je to rekla o ruskim udarima na energetsku infrastrukturu Ukrajine.

Ukrajina: Broj poginulih u ruskom napadu na Grozu povećan na 59

Broj poginulih u ruskom raketnom napadu na selo Groza na sjeveroistoku Ukrajine povećao se na 59, nakon što je policija završila identifikaciju žrtava, rekao je ukrajinski ministar unutrašnjih poslova Igor Klimenko.

Ukrajina je saopštila da je ruska raketa prošle sedmice pogodila kafić u selu u oblasti Harkova, kada su se ljudi okupili povodom pogibije jednog ukrajinskog vojnika.

“Sve žrtve su mještani, bili su penzioneri, medicinari, poljoprivrednici, nastavnici, preduzetnici. Svi su bili civili. Poginule su cijele porodice od nekoliko generacija”, naveo je Klimenko.

Broj žrtava u Grozi je jedan od najvećih među civilima od početka rata u Ukrajini. Forenzičari su radili danonoćno šest dana da bi identifikovali sve žrtve.

Ukrajinska služba bezbjednosti optužila je dvojicu mještana, za koje kažu da su pobjegli u Rusiju, da su pomogli u navođenju raketnog udara.

 Zelenski: Ukrajinska hrabrost i jedinstvo će odrediti kako će se ovaj rat završiti

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski objavio je fotografije iz Avdivke.

– Avdiivka. Držimo se. Ukrajinska hrabrost i jedinstvo će odrediti kako će se ovaj rat završiti. Ovo moramo svi zapamtiti – napisao je Zelenski.

Avdiivka. We are holding our ground. It is Ukrainian courage and unity that will determine how this war will end. We must all remember this.

Photo: Oleg Palchyk pic.twitter.com/X1vV9CMUAW

— Volodymyr Zelenskyy / Володимир Зеленський (@ZelenskyyUa) October 12, 2023

„Želim vam dobro zdravlje i pobjedu“: Kim Džong Un poslao telegram Putinu

Sjevernokorejski lider Kim Džong Un uputio je ruskom kolegi Vladimiru Putinu telegram, u kom je naveo da se nada pobjedi ruskog naroda u borbi protiv “hegemonije imperijalista”.

Kim je u telegramu, povodom 75. godišnjice uspostavljanja diplomatskih odnosa između dvije zemlje, poručio da će odnosi sa Rusijom nastaviti da se postepeno razvijaju do novog nivoa, objavila je sjevernokorejska agencija KCNA.

„Veoma sam zadovoljan činjenicom da sam nedavno bio u zvaničnoj posjeti Rusiji i razmijenio iskrena mišljenja sa drugom Putinom o razvoju prijateljskih odnosa DNRK i Rusije“, poručio je Kim.

On je Putinu poželio dobro zdravlje i uspjeh, uz nadu da će „ruski narod uvijek izlaziti kao pobjednik u borbi protiv istrajne hegemonističke politike imperijalista“.

Naveo je da se nada da će Rusija odbraniti suverenitet, dostojanstvo, bezbjednost i mir u zemlji.

Putin stigao u Kirgistan

Predsjednik Rusije Vladimir Putin stigao je u četvrtak u posjetu Kirgistanu, što je njegovo prvo poznato putovanje u inostranstvo od kako je Međunarodni krivični sud (ICC) izdao nalog za njegovo hapšenje.

Putin je rijetko napuštao Rusiju od početka invazije na Ukrajinu krajem februara 2022. godine i nije poznato da je otputovao van zemlje nakon što je ICC izdao u martu nalog za hapšenje, pod sumnjom da je ilegalno deportirao stotine djece iz Ukrajine.

Kremlj poriče takve optužbe, prenosi Hina.

Ruski predsjednik trebao bi tokom dana razgovarati s kirgistanskim kolegomSadirom Japarovimi učestvovati u petak na samitu čelnika Zajednice nezavisnih država (ZND), koja okuplja više bivših sovjetskih republika.

Amerika vrši pritisak da se Ukrajincima prebaci čak 300 milijardi dolara zamrznutog ruskog novca

Visoki američki zvaničnici pojačali su svoje napore da navedu zapadne vlade da iskoriste stotine milijardi dolara zamrznutih rezervi ruske centralne banke za pomoć Ukrajini, tvrde tri izvora Washington Posta.

Pritisak se dešava u trenutku kada američke i evropske vlade koje podržavaju Kijev nailaze na nove domaće političke prepreke da pošalju novac poreskih obveznika Ukrajincima.

Procjenjuje se da je Kremlj zamrznuo 300 milijardi dolara na raznim bankovnim računima širom zapadnih zemalja, ali stručnjaci upozoravaju da bi se jednostavno uzimanje tog novca suočilo sa pravnim izazovima i predstavljalo velike finansijske rizike.

Američki zvaničnici su uporni da rezerve ruskih banaka nisu zamjena za novu hitnu vojnu i ekonomsku pomoć iz Washingtona, koja je Ukrajini potrebna da preživi narednih nekoliko mjeseci rata.

Čak i najagresivniji i najoptimističniji zagovornici preusmjeravanja bankarskih fondova vjeruju da će biti potrebni mjeseci – ako ne i više od godinu dana – da novac stigne u Kijev.

A većina ruskih rezervi nalazi se u Evropi, gdje su centralni bankari izrazili jake rezerve u pogledu utjecaja zapljene na njihove ekonomije. Kad bi Washington djelovao sam, mogao bi iskoristiti samo procijenjenih 5 milijardi dolara koji se drže u SAD-u – mali dio od 300 milijardi dolara ruskog novca koji se drži širom svijeta.

Ali unutar Bajdenove administracije, ideja Zapada da preusmjeri sredstva raste, čak i dok se neki američki zvaničnici brinu da se novac možda neće moći koristiti za plaćanje za borbu protiv rata, već samo za obnovu.

U srijedu, na sastanku s vodećim zapadnim finansijskim zvaničnicima u Maroku, ministarka finansija Janet L. Yellen SAD-a podržala je evropski prijedlog o oporezivanju ratne zarade ruskih banaka i prenosu prihoda u Ukrajinu, što je međukorak koji bi mogao brzo stupiti na snagu.

To bi oslobodilo Ukrajinu da posuđuje novac na tržištima kapitala, a da ne mora da rizikuje veći dio sopstvenih oskudnih rezervi. Korišćenje ruskih rezervi imalo bi očiglednu političku prednost nenametanja većih troškova zapadnim poreznim obveznicima.

“Sigurno se sada vraća kao dio rasprave”, rekao je jedan od izvora Washington Posta koju su visoki američki i evropski finansijski zvaničnici informisali o internim razgovorima.

“SAD su postale mnogo otvorenije ne samo za zauzimanje, već i za korištenje ruskih rezervi”, dodao je.

U godinama prije nego što je pokrenula invaziju na Ukrajinu, Rusija je prikupila 600 milijardi dolara u stranoj valuti prodajom nafte i plina Zapadu. Ova “ratna zaliha” imala je za cilj da Kremlju pruži finansijsku podršku protiv Zapada ako ikada bude pogođen širokim ekonomskim sankcijama.

Kako bi sačuvao novac, ruski predsjednik Vladimir Putin stavio je više od polovine sredstava na zapadne račune, pri čemu se samo u Evropi drži oko 200 milijardi dolara.

Za nekoliko dana nakon početka ruske agresije na Ukrajinu, američke i evropske vlade su zamrzle ruske imovinu.

Od tada su sredstva ostala netaknuta na bankovnim računima u zemljama poput Francuske, Njemačke i Austrije, a manji iznosi su zaplijenjeni u Japanu, Australiji, Sjedinjenim Državama i Kanadi. U maju je zemlje G7 u zajedničkoj izjavi kazale da će imovina “ostati zamrznuta dok Rusija ne plati štetu koju je nanijela Ukrajini”.

Ukrajina: Rusi dronovima napali luku na Dunavu, srušili smo ih 29 od 33

Rusija je izvela napad dronovima na lučku infrastrukturu ukrajinske dunavske luke, uzrokujući štetu vitalnoj izvoznoj ruti u regiji Odesa na jugu, rekli su danas ukrajinski zvaničnici i vojska.

Guverner regije Odesa Oleg Kiper rekao je da su lučka infrastruktura i stambene zgrade oštećene u noćnom napadu u okrugu Izmail, gdje se nalaze ukrajinske luke na Dunavu.

Požari izazvani napadom su ugašeni, rekao je Kiper u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram, dodajući da je jedna žena poslata u bolnicu s opeklinama.

“Oborili smo 28 od 33 dronova Šahed koje je lansirala Rusija”

Rusija je pojačala napade na lučku infrastrukturu od sredine jula, kada je odustala od dogovora koji su posredovali UN i koji je omogućio siguran prolaz ukrajinskih pošiljki žitarica preko Crnog mora. Reuters nije mogao nezavisno provjeriti informaciju. Nije bilo komentara iz Rusije.

Ukrajinske vazdušne snage snage saopštile su da je oboreno 28 od 33 dronova Šahed koje je lansirala Rusija, dodajući da su sistemi protvvazdušne odbrane bili u pogonu u najmanje šest ukrajinskih regija.

“10 dronova oboreno iznad Odese, četiri iznad Mikolajiva”

Ukrajinsko operativno zapovjedništvo “Jug” ranije je saopštilo da je 10 dronova oboreno iznad regije Odese, gdje je oštećeno skladište, a četiri iznad susjedne regije Mikolajiv.

Ukrajina: Rusi su raketirali školu, poginulo četvero ljudi

Ruski projektil pogodio je juče školu u gradu Nikopolju, u središnjoj ukrajinskoj regiji Dnjepropetrovsk, a broj stradalih je porastao na najmanje četiri osobe, rekli su ukrajinski zvaničnici. Škola je teško oštećena, a spasioci traže ljude ispod ruševina, rekao je regionalni guverner Serhij Lisak. “Ispod ruševina gimnazije smo izvukli tijelo 60-godišnje žene, što znači da je ovaj raketni napad odnio živote četvero ljudi”, naveo je na Telegramu.

Poginuli su i 72-godišnji muškarac, 69-godišnja i 67-godišnja žena, javlja Reuters. Dvije osobe su povrijeđene.

Američki ministar: Možemo podržati i Ukrajinu i Izrael, najjači smo na svijetu

Sjedinjene Američke Države (SAD) sposobne su istovremeno podržavati i Ukrajinu u njenom ratu protiv Rusije i Izrael nakon brutalnog napada Hamasa, rekao je američki ministar obrane Lojd Ostin.

“Možemo činiti oboje i činit ćemo oboje. Mi smo najjača nacija na svijetu”, rekao je Ostin juče u Briselu, u sjedištu NATO-a. SAD su počele da pružaju Izraelu vojnu pomoć, uključujući municiju, i osiguraće više presretača za izraelski obrambeni sistem ”Gvozdenu kupolu”, dodao je američki ministar. Washington je također poslao trupe u regiju i spreman je rasporediti dodatna sredstva.

“Za bilo koju zemlju, za bilo koju organizaciju, za bilo koga ko razmišlja o pokušaju da iskoristi agoniju u Izraelu kako bi proširio ovaj sukob ili prolio još krvi, imamo samo jednu riječ: Nemojte! Nastavićemo da podržavamo da Izrael ima ono što mu je potrebno kako bi zaštitio sebe i svoje građane”, zaključio je Ostin.

Rusija: Ojačali smo pozicije kod Avdejevke

Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je da su njene snage ojačale svoju poziciju na liniji fronta u blizini Avdejevke.

Taj grad je simbolički i strateški važan za Kijev, koji se nalazi sjeverno od Donjecka koji Moskva kontroliše od 2014. godine.

Ukrajinski zvaničnici naveli su da su četiri osobe poginule u ruskom raketnom udaru na školu u gradu Nikopolju u centralnoj ukrajinskoj oblasti Dnjepropetrovsk.

Ministri odbrane NATO-a su na sastanku u Briselu kojem je prisustvovao i predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski poručili da kriza na Bliskom istoku neće uticati na njihovu spremnost da nastave vojnu pomoć Ukrajini.