Glečeri se tope spektakularnom brzinom i to ništa ne može zaustaviti, a visine mora rastu, i to više nego dvostruko brže u odnosu na mjerenja od 1993. do 2002, upozorile su Ujedinjene Nacije, a prenose svjetske agencije.
U izvještaju se navodi da je prosječna temperatura planete 2022. bila viša za 1,15 Celzijusovih stepeni, u odnosu na predindustrijski period od 1850.-1900.
Osam proteklih godina bile su najtoplije od početka mjerenja planete, uprkos zahlađenju koje je uzrokovao klimatski fenomen La Ninja tri godine zaredom, prenosi AFP.
Svijet bi mogao oboriti novi rekord, kad je riječ o prosječnoj temperaturi 2023. ili 2024. zbog klimatskih promjena i očekivanog otopljenja zbog povratka El Ninja, upozorili su klimatolozi.
Prema Svjetskoj meteorološkoj organizaciji-u, „led na moru kod Antarktika dostigao najnižu visinu ikada zabilježenu, a topljenje nekih evropskih glečera doslovno je oborilo rekorde.“
„Već smo izgubili kada su u pitanju glečeri jer je koncentracija CO2 već jako visoka i postoji rizik da će visina mora nastaviti da raste hiljadama godina koje dolaze“, rekao je AFP-u glavni advokat SMO-a“, Peteri Talas.
Topljenje glečera ne može se zaustaviti „osim ako se ne pronađe neki način da se ukloni CO2 iz atmosfere“, rekao je Talas.
Evropski ledenjaci
Referentni glečeri otopili su se mnogo više od prosjeka u zadnjih deset godina. Od 1970. godine otopili su se za gotovo 30 metara.
I Evropski Alpi oborili su rekorde kad je riječ o topljenju glečera zbog kombinacije slabih snježnih padavina, dolaska saharske prašine u martu 2022. i toplotnih talasa od maja do početka septembra.
Situacija sa švajcarskim ledenjacima posebno je dramatična. Izgubili su 6 posto volumena između 2021. i 2022., a od 2001. do 2022. čak trećinu. Prvi put nimalo snijega nije preživelo ljeto, čak ni na najvišim lokacijama gdje se vrše mjerenja, i nije bilo akumuliranja svježeg leda.
Visina mora i toplina okeana takođe su dostigle rekordne nivoe.
Globalni nivo mora raste više nego dvostruko brže nego u prvoj deceniji mjerenja od 1993.-2002, a prošle godine zabilježen je novi rekord.
Vode su prosječno rasle 4,62 milimetara godišnje 2013. do 2022. Ukupni porast od ranih 1990-ih prema izvještaju UN iznosi više od 10 centimetara, prenosi Reuters.
Suša, poplave i toplotni talasi pogađaju velke djelove svijeta, i zbog toga troškovi ekonomija ne prestaju da rastu. Toplotni talasi odnijeli su u Evropi prošle godine 15.000 ljudskih života.
„Emisija staklenih gasova ne prestaje da raste, klima se i dalje mijenja i stanovništvo cijelog svijeta teško je pogođeno ekstremnim meteorološkim i klimatskim fenomenima“, upozorio je Talas.
Tračak nade
Talas je naglasio da bi se „ta negativna tendencija meteoroloških uslova i svih tih parametara mogla nastaviti do 2060-ih, nezavisno o našem uspjehu u ublažavanju klimatskih promjena.“
„Već smo emitovali toliko CO2 u atmosferu da će trebati nekoliko decenija da bi se zaustavila ta negativna tendencija. Već smo izgubili kad su u pitanju topljenje ledenjaka i podizanje nivoa mora, to je dakle loša vijest“, rekao je on.
Uprkos svemu postoji nada
Postoji nada jer prije svijega zelene energije postaju jeftinije od fosilnih goriva, rekao je Talas, ističući da se planeta ne kreće više prema zatopljenju od 3 do 5 stepeni Celzijudovih kao što je bilo predviđeno 2014., nego prije onom prije toga, od 2,5 do 3 stepena Celzijusovih.
„U najboljem slučaju, još bismo mogli postići otopljenje od 1,5 stepeni, što bi bilo najbolje i za dobrobit čovječanstva i biosfere i svjetske ekonomije“, rekao je Talas i dodao da su 32 zemlje smanjile emisije staklenih gasova, a da se to nije odrazilo na rast njihovih ekonomija.
„Države su se pokrenule, kao i privatni sektor“, rekao je on.
Izrazio je, s druge strane, žaljenje što samo pola, od 193 države članice UN-a, ima sisteme za rano upozoravanje.