Analena Berbok, ministarka spoljnih poslova Njemačke, optužila je Rusiju da korišćenjem diplomatije kao u vrijeme Hladnog rata podriva mirovne napore za rješenje ukrajinske krize.
Prethodno su američki zvaničnici upozorili da Rusija sprema da iscenira incidente na granici sa Ukrajinom kako bi imala opravdanje za napad.
Džo Bajden, američki predsjednik, rekao je da je ruski napad moguć u svakom trenutku, ali da je diplomatsko rješenje i dalje u igri.
Rusija je takve tvrdnje nazvala „neosnovanim“ i optužila Ameriku za potpirivanje napetosti.
Iz Moskve su saopštili da ruska vojska sprovodi vježbe i da se tokom prethodnih dana dio trupa vratio u matične baze.
Zapadne sile tvrde da još nisu vidjele dokaze da se ruska vojska zaista povlači sa granice sa Ukrajinom.
Šta je rekla šefica njemačke diplomatije?
Njemačka ministarka Berbok u petak je izrazila zabrinutost zbog nagomilavanja ruske vojske i opreme na granici sa Ukrajinom i u Bjelorusiji.
U izjavi uoči godišnje Minhenske bezbjednosne konferencije, na kojoj će učestvovati svjetski lideri, ona je upozorila da Rusija „osporava osnovne principe evropskog mirovnog poretka raspoređivanjem vojske bez presedana i zahtjevima kao u vrijeme Hladnog rata.“
Njeni komentari odnose se na niz zahtjeva koje je Rusija postavila u vezi sa evropskom bezbjednošću.
Moskva želi da ograniči zapadnu vojnu moć u zemljama koje Rusija smatra da se nalaze u njenoj sferi uticaja.
Zapad odbacuje ideju da Rusija ima pravo da utiče na spoljnu politiku susjednih zemalja, kao što je to činio Sovjetski Savez tokom Hladnog rata.
Hladni rat je bio poslijeratni period 20. vijeka kada je rivalstvo između Zapada i Sovjetskog Saveza dovelo dvije globalne supersile – SAD i SSSR, na korak do nuklearnog rata.
Berbok je pozvala na nastavak diplomatske akcije, rekavši da su „čak i mali koraci ka miru bolji od velikih koraka ka ratu“.
Zelenski: Ukrajina ima samo jedan put – u NATO i EU
Vladimir Zelenski, predsjednik Ukrajine rekao je u četvrtak da tu zemlju čeka dug put ka članstvu u Evropskoj uniji i NATO-u.
„NATO je garant bezbjednosti. Kako onda da izabere neki drugi put? Za nas je to garancija da nećemo izgubiti nezavisnost“, rekao je on za BBC.
Jedan neimenovani američki zvaničnik rekao je da su tvrdnje zvaničnika u Moskvi da Rusija povlači dio vojske sa granice sa Ukrajinom „netačne“.
On tvrdi da je Rusija uradila suprotno i navodno dovela dodatnih 7.000 vojnika u graničnu oblast tokom prethodnih nekoliko dana.
Rusija bi mogla i da iscenira lažni napad kako bi imala izgovor da pokrene vojnu ofanzivu na Ukrajinu „u bilo kom trenutku“, dodaje taj zvaničnik.
Iz Kremlja su saopštili da su povukli dio vojske sa granice jer su gotove vojne vježbe.
Rusija je više puta negirala da planira napad na Ukrajinu, iako je nagomilila oko 100.000 vojnika uz granicu, a zabrinutost zvaničnika i javnosti sa Zapada nazvala je „histerijom“.
Na snimcima objavljenim na državnoj televiziji vide se konvoji vojnih vozila koja prelaze preko mosta napuštajući Krim.
Ali prema tvrdnjama visokog zvaničnika Bijele kuće, u posljednjih nekoliko dana u pograničnu oblast je stiglo više hiljada novih vojnika.
Taj zvaničnik je u razgovoru sa novinarima rekao da sumnja u tvrdnje Rusije da povlači snage.
„Dobili su mnogo medijske pažnje u Americi i u svijetu zbog te tvrdnje, ali mi znamo da to nije tačno.“
Jens Stoltenberg, generalni sekretar NATO, kaže da još nije zabilježena deeskalacija na terenu poslije najave Rusije da povlači dio trupa.
„Naprotiv, čini se da Rusija nastavlja da jača vojno prisustvo“, rekao je Stoltenberg.
Dodao je da „još nismo vidjeli povlačenje ruskih trupa“ i da je to „u suprotnosti sa porukom o diplomatskim naporima“ Moskve.
Bajden je takođe rekao da povlačenje ruske vojske nije potvrđeno.
„Naši analitičari ukazuju da su (jedinice) još uvjek na pretećim položajima.“
Nova kriza izbila je osam godina pošto je Rusija anektirala poluostrvo Krim na jugu Ukrajine i podržala pobunjenike u Donbasu i drugim oblastima na istoku zemlje u blizini granice sa Rusijom.
Šta je rekao Putin?
Putin je rekao da Rusija ne želi rat, i da je Moskva zbog toga ponudila predlog za otpočinjanje pregovora – ali da još nema konstruktivnog odgovora Zapada.
Na komentar njemačkog kancelara Olafa Šolca da njegova generacija ne može da zamisli rat u Evropi – Putin je ukazao da je na kontinentz već bilo rata – u Jugoslaviji 1990-ih, za koji tvrdi da je započeo NATO.
Ipak, kaže Putin, još ima pitanja o kojima se može razgovarati sa predstavnicima NATO i Sjedinjenih Američkih Država.
Kremlj kaže da ne može da prihvati da bi Ukrajina – bivša sovjetska republika sa dubokim društvenim i kulturnim vezama sa Rusijom – jednog dana mogla da se pridruži NATO-u, ali je Zapad odbio ovaj zahtjev.
Vadim Pristajko, ukrajinski ambasador u Londonu, preformulisao je prethodnu izjavu za BBC, kada je rekao da je Kijev spreman da bude „fleksibilniji“ u vezi sa namjerom da se pridruži NATO-u, što bi bio veliki ustupak Rusiji.
Ali u naknadnoj izjavi rekao je da Ukrajina ima ustavnu obavezu da se pridruži tom savezu i da prijem zavisi od „spremnosti samog NATO-a“.
Takođe na sastanku u Kremlju, ruski ministar odbrane Sergej Šojgu rekao je Putinu da su neke od vojnih vježbi zemlje u blizini granice sa Ukrajinom već završene, a da se druge privode kraju.
Rusija održava masovne zajedničke vježbe sa Belorusijom, sjevernim susjedom Ukrajine.
Moskva takođe organizuje vojne vježbe gađanja u Crnom i Azovskom moru – na jugu Ukrajine.
Mnoge zemlje su preporučile državljanima da napuste Rusiju.
Nema panike, ali oprez vlada
Žana Bespijačuk, novinarka BBC ukrajinskog servisa, kaže da u Kijevu i drugim većim gradovima nema velikih znakova panike među stanovništvom.
Međutim, dodaje da su Ukrajinci počeli sve ozbiljnije da shvataju ruske prijetnje i počinju pripreme za stanje visoke pripravnosti.
Napravljen je plan evakuacije za tri miliona žitelja Kijeva kao predostrožnost, saopšteno je iz kabineta gradonačelnika..
Holandska avio kompanija KLM objavila je u subotu da će otkazati sve letove za Ukrajinu na neodređeno vijeme. Avioni ove kompanije nisu prelijetali anektirane istočne djelove Ukrajine i Krim još od 2014.
Njemački avio-prevoznik Lufthansa razmatra privremeno ukidanje letova, saopšteno je iz kompanije.
Zašto Njemačka ne šalje oružje Ukrajini
Međutim, savjetnik ukrajinskog predsjednika rekao je agenciji Rojters da Kijev „ne vidi poentu“ u zatvaranju vazdušnog prostora zemlje, nazvavši takvu ideju „besmislicom.“
Nešto kasnije, načelnik Kontrole leta Ukrajine savjetovao je avio kompanijama da izbjegavaju „potencijalno opasne zone“ iznad Crnog mora, gdje ruske snage održavaju najveće mornaričke vježbe posledljih godina, od 14. do 19. februara.
Naglasio je, međutim, da je ukrajinski vazdušni prostor „trenutno otvoren i na raspolaganju za planiranje letova.“
Ruski ambasador u EU Vladimir Čižov je rekao za BBC da njegova zemlja i dalje vjeruje da bi diplomatija mogla pomoći u deeskalaciji krize oko Ukrajine.
On je rekao da će se ruske trupe koje su trenutno stacionirane u Bjelorusiji vratiti u stalne baze posle vježbi.
Portparolka Bijele kuće Džen Psaki rekla je: „Dok posmatramo pripreme za ove vojne vježbe, opet vidimo da je ovo više eskalirajuća, a ne deeskalirajuća akcija“.
Da li je Rusija zaista odgovorna za gasnu krizu u Evropi
Zapadne zemlje su već odbile mnoge zahtjeve Moskve, a jedan od glavnih je da Ukrajina ne postane članica NATO i da vojna alijansa smanji prisustvo u istočnoj Evropi.
Umjesto toga, oni su predložili druge oblasti pregovora, na primjer razgovore o smanjenju nuklearnog oružja.
Moskva optužuje ukrajinsku vladu da nije sprovela Minski sporazum – međunarodni dogovor o ponovnom uspostavljanju mira na istoku Ukrajine, gdje pobunjenici koje podržava Rusija kontrolišu djelove teritorije i gdje je od 2014. godine ubijeno najmanje 14.000 ljudi.
Američki zvaničnici kažu da je Rusija rasporedila oko 70 odsto vojnih snaga potrebnih za potpunu invaziju Ukrajine.
Očekuje se da se sredinom februara zemlja zaledi i stvrdne, što će Moskvi omogućiti da dovede još teškog naoružanja, navode neimenovani zvaničnici.
Američki zvaničnici nisu pružili dokaz za ove tvrdnje.
Kažu da su informacije dobijene obavještajnim radom, ali nisu mogli da otkriju detalje zbog osjetljivosti podataka, prenose američki mediji.
Prema izvještajima, zvaničnici upozoravaju da bi ruska invazija Ukrajine mogla da dovede do smrti 50.000 civila.
Procjenjuju i da bi napad doveo do pada ukrajinskog glavnog grada Kijeva u roku od nekoliko dana, što bi izazvalo izbjegličku krizu u Evropi sa milionima ljudi u bijegu od rata.
Dodatne američke snage stigle su u Prag, kao dio plana za povećanje NATO snaga u regionu.