Na poljsko-ukrajinskoj granici počelo je uspostavljanje posebnih prihvatnih tačaka za ukrajinske izbjeglice koje bježe od ruske vojne intervencije u Ukrajini, javlja Anadolu Agency (AA).
Zamjenik poljskog ministra unutrašnjih poslova Pawel Szefernaker rekao je da su nakon ruskog napada na Ukrajinu počeli postavljati prihvatne tačke za izbjeglice u pokrajinama Lubelskie i Podkarpackie.
U prvoj fazi će biti formirano osam prihvatnih tačaka na kojima će izbjeglice biti obezbijeđene hranom, medicinskom pomoći i informacijama.
Poljski Biro za strance, takođe, najavio je da će uspostaviti telefonsku liniju za pomoć i web stranicu za ukrajinske izbjeglice.
Poljski premijer Mateusz Morawiecki, koji je prethodno pozvao na “jačanje istočnog krila NATO-a (Evrope), rekao je da se Ukrajina bori ne samo za svoju nezavisnost nego i “u ime cijele Evrope”.
“Danas smo u fazi pregovora za poduzimanje najopsežnijih sankcija protiv Ruske Federacije, jer samo sankcije mogu zaustaviti rusku agresiju. Dragi susjedi Ukrajinci, nećemo vas ostaviti u nevolji, s vama smo. Nastavićemo pružati humanitarnu pomoć i prihvatati izbjeglice”, poručio je Morawiecki.
U međuvremenu, prve ukrajinske izbjeglice koje bježe od ruskog napada prešle su poljsku granicu.
“Bježimo od Putina. Bili smo u Lavovu nekoliko dana. Naši prijatelji su rekli da je ruska invazija počela. Odmah smo spakovali kofere i krenuli put Poljske. Relativno brzo smo uspjeli preći granicu. Još ne znamo kuda idemo, možda Krakov ili Beč, uglavnom što dalje od rata”, rekao je za lokalne medije Ukrajinac Alex, koji je sa suprugom i dvoje djece prešao granicu u poljskom gradu Hrebenne.
Nakon događaja na Trgu Majdan u Kijevu u Ukrajini 2014. godine na vlast došla je prozapadna vlada, a tadašnji predsjednik Viktor Yanukovych pobjegao je iz države. Rusija je tada nezakonito anektirala Krim. Separatisti su proglasili takozvane uprave u oblastima Donjeck i Lugansk, gdje većinski živi stanovništvo koje je ruskog porijekla. Potom su izbili krvavi sukobi između proruskih separatističkih snaga i ukrajinske vojske.
Minski sporazumi potpisani su 2014. i 2015. godine uz posredovanje zapadnih sila. Međutim, kršenja primirja su nastavljena. Do februara, u sukobima je poginulo oko 14.000 osoba.
Rusija je skrenula pažnju javnosti tako što je krajem 2021. godine počela da raspoređuje desetine hiljada vojnika na granici sa Ukrajinom. Sjedinjene Američke Države su tvrdile da se Rusija sprema za invaziju, ali je zvanična Moskva to uporno negirala. Dok su zapadne zemlje prijetile Rusiji sankcijama, moskovska administracija je priznala separatističke vlasti u Donbasu i 24. februara pokrenula vojnu operaciju na teritoriji Ukrajine.
Ruski lider Vladimir Putin pozvao je ukrajinsku vojsku da položi oružje, tvrdeći da je cilj Moskve “zaštititi ljude koji su bili izloženi genocidu od strane Kijeva i očistiti Ukrajinu od nacizma i militarizma”.