Pandemija koronavirusa u Njemačkoj prošle godine ostavila je traga i na tržištu rada: više od milion zaposlenih ostalo je bez posla, uprkos milijardama za takozvani skraćeni rad, proizlazi iz odgovora Savezne vlade na zahtjev Ljevice.
Kako prenosi Dojče vele (DW), po podacima Savezne agencije za zapošljavanje na kojima se zasniva odgovor Savezne vlade, većina pogođenih su ljudi koji su imali takozvani mini-posao.
Oko 526.000 tako zaposlenih je ostalo bez posla, plus 477.000 ostalih zaposlenih koji podležu zakonu o doprinosima za socijalno osiguranje.
Za ovu statistiku, upoređeni su podaci o tržištu rada od marta do septembra 2020. sa podacima za isti preiod iz prethodne, 2019. godine, dok se za posljednja tri mjeseca 2020. godine, Zavod za zapošljavanje pozvao na procjene.
Gubitak posla bio je najočitiji u ugostiteljstvu i među zaposlenima u hotelima, gdje je posao izgubilo oko 398.000 ljudi, uključujući i one sa mini-poslom, a oko 78.000 radnih mjesta izgubljeno u oblasti umjetnosti, zabave i rekreacije.
Korona je koštala i oko 128.000 radnih mjesta u prerađivačkoj industriji – prije svega u metalnoj i elektro, međutim, Savezna vlada je istakla da je ova industrija zahvaćena strukturnim promjenama i to prije izbijanja pandemije.
Savezna vlada pokušala je da ograniči ekonomsku štetu i smanji gubitak radnih mjesta, prije svega kroz finansiranje takozvano skraćeno radno vrijeme.
Savezna agencija za zapošljavanje je saopštila da je u prvoj godini pandemije u tu svrhu isplatila 22,1 milijardu eura.
Na vrhuncu korona-krize oko šest miliona zaposlenih je bilo na skraćenom radnom vremenu.
U međuvremenu se taj broj znatno smanjio: prema proračunima instituta za ekonomska istraživanja ifo, prošlog mjeseca 2,7 miliona ljudi je bilo na tom skraćenom režimu, što je oko 8,0 odsto zaposlenih koji podležu zakonu o doprinosima za socijalno osiguranje. U februaru je stopa iznosila 8,7 odsto.
Još uvijek posebno pogođeno ugostiteljstvo: u martu je udio zaposlenih iz ove branše na skraćnom radu bio 50,8 odsto.