U evropskim zemljama podnijeta je 161 SLAPP tužba (strateška tužba protiv učešća javnosti) protiv novinara i medijskih kuća u 2022. godini, što je najveći broj do sada za samo godinu dana, navodi se u izvještaju koji je u srijedu objavilo udruženje CASE koje se bori protiv takvih tužbi.
“Strateška tužba protiv učešća javnosti“ ili SLAPP odnosi se na slučajeve kada neki moćni akter pokreće sudske postupke protiv novinara, medijskih kuća, udruženja za ljudska prava ili pojedinaca, sa željom da optuženi utroše vrijeme i sredstva na odbranu, da ućutkaju svoj rad i čime se izbjegava uvid javnosti u njihov rad.
Izvještaj, koji je potpisala organizacija CASE, savez nevladinih organizacija i pravnih stručnjaka, u saradnji sa Fondacijom Dafne Karuana Galicija, predstavlja nastavak ranijeg istraživanja iz marta 2022. godine, koje je pokazalo da je pokrenuto ukupno 570 u Evropi od 2010. do 2022. SLAPP tužbe.
Neophodne mjere zaštite od tužbi protiv SLAPP-a
„Nalazi najnovijeg izvještaja naglašavaju važnost i hitnost mjera zaštite protiv SLAPP potraživanja, posebno jakih zakonodavnih mjera koje bi obezbijedile snažnu zaštitu na nacionalnom nivou i, u slučaju prekograničnih SLAPP zahtjeva, na međunarodnom nivou“, navodi se u izvještaju.
U poslednjem pregledu obuhvaćeno je 250 novih tužbi, od kojih je 161 podnijeta u 2022. godini, čime je ukupan broj tužbi u bazi podataka koju vodi CASE iznosio 820. Tako je zabilježen porast broja novih SLAPP tužbi u 2022. godini, u poređenju sa 135 u 2021.
Problem SLAPP tužbi u Evropi je rasprostranjeniji nego što se misli
Međutim, tužbe koje su prepoznate kao SLAPP tužbe i koje se analiziraju u toj studiji nude samo djelić stvarnog broja, ističu autori.
„Problem SLAPP tužbi u Evropi je širi od one mjere u kojoj je CASE do sada uspijevao da ih identifikuje i prijavi“, navodi se u izvještaju i dodaje da ima dosta informacija o tužbama koje nisu javno dostupne i mnoge žrtve tužbi to ne žele da prijave.svoje iskustva zbog straha od dalje odmazde.
Analiza rezultata
Mete SLAPP tužbi su, u velikoj većini slučajeva, pojedinci. Pojedinačni novinari ostaju najčešća meta (30 odsto), zatim medijske kuće (25 odsto), urednici (12 odsto), aktivisti (10 odsto) i nevladine organizacije (5 odsto).
Preduzeća ili privrednici i dalje podnose najviše SLAPP tužbi, zatim političari ili javni funkcioneri i pravna lica u državnom vlasništvu. Kleveta ostaje dominantna pravna osnova za podnošenje tužbi, što čini 590 od 820 slučajeva (72 procenta).
Pitanja vezana za korupciju, političko upravljanje, poslovanje i životnu sredinu i dalje su najčešće teme koje dovode do zlonamjernog krivičnog gonjenja.
Zahtjevi za obeštećenje
Zahtjevi za obeštećenje u slučajevima zabilježenim 2022. su se dosta razlikovali od slučaja do slučaja. Najveći pojedinačni zahtjev pripao je španskom listu El Confidencial, koji je tužila energetska kompanija Iberdrola i koji želi da naplati 17,6 miliona eura zbog navodne štete nanijete njihovom ugledu. Najniži je bio simbolični 1 euro.
Srednja vrijednost tražene naknade bila je 15.150 eura, a prosjek 30.659 eura. U osam odsto slučajeva u 2022. okrivljeni su se suočili i sa potencijalnim krivičnim posljedicama, poput zatvorske kazne.
U ažuriranom izvještaju je takođe dodato još šest evropskih zemalja u kojima su podnijete tužbe za SLAPP – Gruzija, Sjeverna Makedonija, Grčka, Kipar, Moldavija, Češka Republika i Švedska, čime je područje prikupljanja podataka prošireno na 35 evropskih zemalja.
Prekogranične tužbe
Oko 10 odsto tužbi identifikovanih između 2010. i 2022. bilo je „prekogranično“, što znači da su tužilac i tuženi iz različitih zemalja, što odražava činjenicu da je 90 odsto tužbi i dalje domaće.
Definicija onoga što se smatra „prekograničnim“ slučajem, što je preduslov da tužbe budu obuhvaćene predstojećom Direktivom EU o suzbijanju SLAPP tužbi, pošto isključivo domaći predmeti ostaju u nadležnosti država članica, bilo je sporno pitanje među institucijama EU.
Države članice su se zalagale za konzervativniju definiciju takvih slučajeva, dok su Komisija i Parlament podržale šire tumačenje.
Sastavljač nacrta Evropskog parlamenta Tiemo Volken (S&D) rekao je za Euractiv u intervjuu u julu da će proširenje definicije prekograničnih slučajeva biti prioritet za pregovarače parlamenta, u fazi kada buduća uredba ulazi u „trilog međuinstitucionalnih pregovora ‘.
„Na kraju krajeva, cilj je da se postigne dobar obim primjene, odnosno da se razumno definiše prekograničnost, da zaista pružimo podršku žrtvama i da se stekne politička volja za primjenu evropskih pravila na nacionalnom nivou“, rekao je Volken.