Predsjednik Amerike namjeravao je da se sastane sa Talibanima na američkom tlu, nekoliko dana prije godišnjice 11. septembra.
Američki predsjednik Donald Tramp otkazao je mirovne pregovore sa Talibanima koji bi trebalo da okončaju osamnaestogodišnje sukobe u Avganistanu.
Tramp je napisao na Tviteru da je bilo dogovoreno da se u nedelju sastane sa avganistanskim predsjednikom Ašrafom Ganijem i vođama Talibana.
Ali tajni sastanak u Kemp Dejvidu je otkazan nakon što su Talibani priznali da stoje iza nedavnog napada u kojem je nastradao američki vojnik.
Sastanak je bio zakazan pred godišnjicu 11. septembra.
Amerika je izvršila invaziju na Avganistan i svrgnula Talibane sa vlasti u jesen 2001, jer su pružali utočište Al Kaidi tokom planiranja napada u Njujorku.
Izvor iz talibanske političke kancelarije u Dohi rekao je za BBC da je grupa bila spremna da održi hitan sastanak sa Trampom.
U međuvremenu, iz kancelarije avganistanskog predsjednika Ašrafa Ganija, koji je trebalo da se sretne sa Trampom u Kemp Dejvidu, kažu, da je mir moguć samo ukoliko Talibani pristanu na primirje u direktnom razgovoru sa avganistanskom vladom.
Koliko su ove vijesti iznenađujuće?
Sastanak oči u oči sa Talibanima u Kemp Dejvidu, mjestu istorijskih pregovora, bio bi izuzetan diplomatski potez američkog predsjednika, posebno jer bi se on dogodio uoči 18. godišnjice napada na Njujork.
Glavni američki pregovarač najavio je mirovni sporazum za ponedjeljak.
To je rezultat devet rundi pregovora između predstavnika Amerike i Talibana koji su održani u Dohi, glavnom gradu Katara.
Ipak čini se da su Trampovi tvitovi u subotu uveče okončali gotovo godinu dana mukotrpnih pregovora.
“Nažalost, da bi izgradili lažni uticaj, Talibani su priznali napad u Kabulu u kojem je ubijen jedan od naših vojnika”, napisao je predsjednik i dodao da je odmah otkazao sastanak i mirovne pregovore.
U predloženom sporazumu, Amerika je trebalo da povuče 5.400 vojnika u roku od 20 nedelja u zamjenu za garanciju da Avganistan više nikada neće biti korišćen kao baza za teroriste”.
SAD trenutno u Avganistanu ima oko 14.000 vojnika.
Šta je sa napadima u Avganistanu?
U četvrtak, u napadu u Kabulu poginulo je 12 ljudi, uključujući američkog vojnika.
Poginuo je i rumunski vojnik koji je služio u misiji NATO.
Talibani nikad nisu pristali da okončaju oružanu kampanju protiv avganistanskih i stranih snaga dok su trajali pregovori o miru. Čak 16 američkih vojnika ubijeno je ove godine.
Nedavna eskalacija nasilja produbila je strahovanja da američko-talibanski sporazum neće okončati svakodnevne borbe u Avganistanu.
Analiza
Liz Duset, glavni međunarodni dopisnik
Otkako je američki izaslanik Zalmaj Kalilzad stigao u Kabul sa novostima o dogovoru, svakodnevno se dešavaju napadi Talibana.
Talibani kažu da ciljaju strane snage, ali u tim napadima stradaju i civili.
Novi dogovor govori o tome da će se nasilje smanjiti. Američki diplomata objasnio je da su prihvatili argument Talibana, da je primirije njihov glavni pregovarački adut u pregovorima o Avganistanu.
Avganistanski zvaničnik je ljutitio izjavio da je primirje i njihov pregovarački adut i da vlada neće prihvatiti trenutni sporazum. Avganistanski lideri optužuju SAD da daju legitimitet Talibanima, što ih je samo ojačalo.
Trampov skepticizam dovodi do toga da Talibani neće poštovati bilo kakve dogovore koje su njihovi pregovarači postigli u Dohi.
Šta ko hoće?
Tramp je obećao tokom predsjedničke kampanje 2016. godine da će zaustaviti rat u Avganistanu.
Ali nedavno je izjavio da želi da smanji broj vojnika na 8.600, što je otprilike isti broj kada je postao predsjednik. Rekao je da će SAD zadržati vojno prisustvo u Avagnistanu.
U Vašingtonu strahuju da bi potpuno povlačenje američkih trupa ostavilo zemlju u nestabilnom i ranjivom položaju i da bi militantne grupe mogle da je koriste kao bazu za napad na Zapad.
Talibani od američke invazije 2001. godine nisu kontrolisali veću teritoriju. Oni su insistirali na tome da neće formalno razgovarati sa avganistanskom vladom dok se ne dogovori raspored za povlačenje američkih trupa.
Prvobitni dogovor između Amerike i Talibana trebalo je da utaba put pregovorima unutar Avganistana.
Tramp je rekao da bi se sastao u Kemp Dejvidu sa liderima talibana i predsjednikom Ganijem.
Neki u Avganistanu strahuju da bi dogovor donio manje slobode i prava, jer su talibani primjenjivali stroge verske zakone i brutalno postupali sa ženama tokom vladavine od 1996. do 2001. godine.
Skoro 3.500 pripadnika međunarodnih koalicionih snaga, poginulo je u Avganistanu od 2001. godine, od kojih su 2.300 bili američki.
Broj nastradalih avganistanskih civila, vojnika i vladinih predstavnika nije skroz poznat. U izveštaju iz februara 2019. godine, UN navodi da je poginulo više od 32.000 civila.
Sa Votson instituta, univerziteta Braun, kažu da je ubijeno 58.000 pripadnika službe bezbjednosti i 42.000 boraca iz opozicije.