Šef CIA Vilijam Berns i čelnik britanske obavještajne službe Ričard Mur su izašli iz uobičajene tajnosti djelovanja svojih službi jasno želeći da stave do znanja da je za vrijednosti i interese liberalne demokratije Zapada sada, u promijenjenom svijetu, od presudne važnosti da se izbore s pokušajem Rusije da zavlada bar dijelom Ukrajine i da se sučele s glavnom prijetnjom – Kinom.
Kina je u velikom ekonomskom, tehnološkom i vojnom usponu i želi da po svome preuredi svjetski poredak, kažu Berns i Mur koji je prvi put progovorio u javnosti, dajući intervju briselskom portalu „Politiko“.
Berns je u izlaganju diplomatsko-obaveštajnoj eliti u britanskom institutu Dičli (Ditchley) istakao veliku važnost tijesne saradnje CIA i MI6 i naglasio da je ”doba posle hladnog rata potpuno okončano” i rekao da oni sada zajedno sa svojim saveznicima i partnerima treba da budućim pokoljenjima zajamče ”svijet koji će biti slobodan, otvoren, bezbjedan i svijet boljitka”.
„Uspijeh u tome zavisi od toga kako ćemo se izboriti s tri izazova… prvi je strategijsko suparništvo s ambicioznom i narastajućom Kinom, kao i Rusijom koja nas stalno podsjeća na to da sile koje gube moć mogu biti razorne baš kao i one u usponu“, predočio je šef CIA.
„Drugi izazov su“, navodi Berns, „nevolje bez pasoša, poput klimatskih kriza i svjetskih pandemija, koje su mimo dosega bilo koje zemlje i postaju sve zaoštrenije i od važnosti po život i opstanak“.
Slično viđenje stanja i problema svijeta je dao i Mur, a obojica upozoravaju da je takođe veliki treći izazov svijetu „tehnološka revolucija koja mijenja naš način života, rada, borbe i konkurencije“ i ukazuju posebno na velike nedoumice i strepnje od nekontrolisane primjene vještačke inteligencije.
„A to sobom nosi takve mogućnosti i opasnosti kakve još nismo dojmili“, ukazao je Berns, naglašavajući da tri izazova sa sobom nose i sukobe, kao i neminovnost svjetske saradnje, ali i veliko suparništvo u ovladavanju tehnološkom revolucijom.
Čelnik MI6 i šef CIA su saglasni da je „neposredni i najžešći geopolitički izazov po međunarodni poredak invazija Vladimira Putina na Ukrajinu“.
Mur kaže da nedoumice oko zasad malo uspješne ukrajinske kontraofanzive protiv ruskih snaga i strah od ruskog protivnapada treba razumjeti i tako da je „to težak poduhvat i ukrajinski zvaničnici i vojnici ne uzmiču…a Rusi su postavili odbranu koju je jako teško slomiti“.
Mur tu dopušta i mogućnost mirovnih pregovora, kaže da „niko ne želi da ponizi Putina i veliki ruski narod… većina sukoba se i završava pregovorima, ali o tome treba da odluči Ukrajina, a ne mi“.
On ponavlja da je stav zapadnih saveznika i pomagača Ukrajine to da Kijev ipak pregovara s položaja snage.
Berns, koji je bio i američki ambasador u Moskvi, ističe da je „preko dvije decenije proveo pokušavajući da razumije i suprotstavi se zapaljivoj smješi osjećanja nepravde, ambicije i nesigurnosti koju je u sebi nosio Putin“.
„Ali sam izvukao i pouku“, kazao je on, „da se ne smije potcijeniti Putinova opsjednutost da kontroliše Ukrajinu jer je smatrao da bez toga Rusija ne može biti velika sila, a on veliki ruski vođa“.
Šef CIA podvlači da su „Ukrajinci pokazali da neće uzmaći, isto kao i mi svi koji podržavamo Ukrajinu“.
Bernsov zaključak je da se „Putinov rat već pretvorio u strategijski neuspijeh Rusije, njena vojna slabost je izašla na vidjelo, privreda je za duge godine urušena, budućnost joj je da bude mlađi partner i ekonomska kolonija Kine… NATO je postao još snažniji“.
Šef CIA smatra da su na to ukazali i pobuna paravojne formacije „Vagner “ i „razjedajući učinak Putinovog rata na njegovo društvo i njegov režim“.
Čelnici američke i britanske obavještajne službe su saglasni da je za Zapad od Rusije daleko veći izazov Kina „koja je jedina zemlja koja želi da preoblikuje međunarodni poredak i da istovremeno uveća ekonomsku, diplomatsku, vojnu i tehnološku moć“.
Preobražaj Kine u poslednjih pet deceija je za divljenje, kažu Berns i Mur, ali smatraju da je velika vlast koju je stekao predsjednik Si Đinping „umjesto da je iskoristi da osnaži međunarodni poredak koji je omogućio preobražaj Kine, sada usmjerena na to da ga preuredi“.
Berns zaključuje i da je „nemoguće da se oglušimo o činjenicu da u ovom novom dobu naše suparništvo izrasta na temelju ekonomske međuzavisnosti i trgovinskih veza“.
Šef CIA smatra da je to dovelo i do „strategijskih zavisnosti, kritične ranjivosti i ozbiljnih opasnosti po našu bezbjednost i napredak… ali bi bilo ludo razbiti veze s ekonomijom kakva je Kina, već moramo osjetno smanjiti opasnosti, obezbijediti lance snabdijevnja, zaštiti naš tehnološki razvoj i ulagati u industrijske kapacitete“.