Nedjelja, 17 Oktobra, 2021
Rubrika:

Samit G7: Skoro nemoguća misija – kako zauzdati Trampa i Džonsona?

Već uoči sastanka na vrhu G7 je počela predstava: britanski premijer želi da se cjenjka oko Bregzita, Tramp poručuje Evropljanima da budu „više Američki“. Domaćin susreta je optimističan – ali bez konkretnih očekivanja

Već uoči sastanka na vrhu G7 je počela predstava: britanski premijer želi da se cjenjka oko Bregzita, Tramp poručuje Evropljanima da budu „više Američki“. Domaćin susreta je optimističan – ali bez konkretnih očekivanja.

Samit standardno prate protesti ljevičara i antiglobalista, foto DW.COM

Francuski predsjednik Emanuel Makron će na sastanak na vrhu grupe zemalja G7 koji je sazvao u ljetovalištu Bijaric u svakom slučaju stići svjež: tek je ove sedmice stigao sa tronedeljnog odmora u predsjedničkom ljetovalištu u Breganjonu.

Zadatak koji Makron ima na samitu od subote do ponedeljka djeluje gotovo kao nemoguća misija: u svakom slučaju izbjeći neuspjeh kakav se dogodio na prošlom susretu G7 u Kanadi.

Jer tada su američkog predsjednika Donalda Trampa još nekako namolili da potpiše završni dokument susreta – ali je Tramp u rekordnom roku povukao potpis i ostavio tadašnjeg domaćina, kanadskog premijera Džastina Trudoa da se crveni od sramote i pjeni od bijesa. Takvu sudbinu Makron svakako želi da izbjegne.

Mnoštvo razloga za svađu

I to iako je na programu ovog samita više nego dovoljno tema gdje će lako izbiti svađa: odnos prema Iranu, zaštita klime – i najnovija inicijativa Makrona, problem Brazila i njegove eksploatacije prašume Amazona gdje sada bijesne požari, pitanje poreza za globalne internet-koncerne, treba li opet prihvatiti Rusiju u ovu grupu uprkos aneksiji Krima…

A onda su tu i sasvim lični interesi nekih od gostiju: britanski premijer Boris Džonson želi da izbori ustupke za Bregzit – i tu može računati na podršku američkog predsjednika, tu je i problem američkih carina i trgovinskih odnosa…

Domaćin je zato unaprijed upozorio goste da takvi sukobljeni interesi slabe sve zemlje G7 i umanjuju njihovu težinu u svjetskim razmjerama.

Makron kaže da, s obzirom na sve veću moć koja se osjeća sa Dalekog Istoka, Zapad ne može sebi da dopusti slabosti i mora da aktivno učestvuje u formiranju novog poretka. Naravno, član G7 je i Japan, ali je jasno na koga se tu misli: Evropa i Zapad bi se na posljetku mogli naći u „ulozi vazala“ nove velesile Kini.

Sve je to iz prohujalih vremena?

Makron je goste pozvao u palatu iz doba koju će možda samo Evropljani smatrati vrhuncem: u Hotel de Palais koji je građen po nalogu posljednjeg francuskog monarha Napoleon III i to za njegovu suprugu. Bilo je to sredinom 19. vijeka, dakle u doba dok su Evropljani vladali kolonijama širom svijeta.

Velike mJere bezbJednosti pred čuvenim hotelom gdje se sastaju svjetski lideri

Palata podsjeća na davno prošla vremena i svijet kakav više ne postoji, ali se mnogi pitaju da li je i G7 jednako prevaziđen. Tim prije što se neuračunljivim potezima predsjednika Trampa – a tu ne zaostaje ni novi britanski premijer Džonson – pokazuje da je došlo doba nacionalističkih politika, a ne međusobnog dogovora i sporazuma.

Makron na to pitanje odgovara: treba jednostavno smanjiti očekivanja od takvih susreta – i raditi dalje. On je onda spreman da ovakve susrete shvati kao laboratoriju gdje se mogu postaviti važna pitanja i barem čuti šta ko o tome misli. To ne znači da se mora očekivati nekakva zajednička izjava i zaključak.

„Ovako nešto je prvi put“

„Na veoma neformalan način ćemo razgovarati o velikim temama, o bezbjednosti, trgovini i svjetskoj ekonomiji. I tek onda ćemo videti da li ima dovoljno materijala za nekakvu završnu izjavu“, rekao je Makron novinarima.

To je prekid dosadašnje prakse: doduše sasvim na početku je G7 i bio zamišljen kao sasvim lični susret čelnika najvažnijih industrijskih zemalja, ali se tokom četiri decenije pretvorio u susrete gdje su se te države, na osnovu zajedničkih političkih i ekonomskih vrijednosti, smatrale obavezne da i drugima saopšte šta misle.

Takav multilateralizam je aktuelnom američkom predsjedniku potpuno stran. Zato će i sastanak u Bijaricu biti sastanak neizvjesnosti: čak i diplomate koje su pripremale ovaj susret ne znaju šta da kažu.

„Ovo je prvi put uopšte da odlazimo na jedna ovakav susret na vrhu, a da već nemamo pripremljenu završnu izjavu“, priznao je jedan od diplomata Evropske unije.

Izvordw.com

Najnovije

Sjutra dodjela vaučera u projektu Hiljadu plus

Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma organizovaće sjutra dodjelu vaučera u okviru četvrte faze projekta Hiljadu plus. Iz Ministarstva je saopšteno da je kroz prethodne...

Polomljeni ivičnjaci i oštećen sistem za navodnjavanje na Jugozapadnoj obilaznici

Nesavjesni građanin ili više njih napravili su štetu na Jugozapadnoj obilaznici samo mjesec i po nakon otvaranja najvrednijeg infrastrukturnog projekta u Glavnom gradu u...

Rješenje Ministarstva: Muzej je vlasnik predmeta, Mitropoliji samo ustupljeni na čuvanje!

Prilikom preuređenja Državnog muzeja na Cetinju 1946, poznato je da je jedan broj predmeta ustupljen na čuvanje Crkvenom muzeju. Mahom su posrijedi bili predmeti koji su...

OSI među najizloženijim siromaštvu

Povodom Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva, Inicijativa mladih s invaliditetom Boke (I MI Boke) ukazala je da je, među onima koji nemaju mogućnosti da...

Mijailović: Da nije došao Obradović napustio bih Partizan

Željko Obradović je na iznenađenje mnogih ljetos preuzeo košarkaše Partizana, a predsjednik Ostoja Mijailović otkriva da bi napustio klub da se nije vratio najtrofejniji...

Najčitanije

Povezano

Abazović: Kad savladamo korupciju i kriminal, uslijediće i pomirenje

Svaka kriza je ujedno i nova šansa. Smatram da zemlje Zapadnog Balkana konačno moraju razumjeti da samo solidarnost, ekonomska saradnja, integracija i iskreno razumijevanje...

U Beogradu počelo obilježavanja 60. godišnjice Pokreta nesvrstanih

Prva službena konferencija Pokreta nesvrstanih održana je u oktobru 1961. godine u Beogradu, najvećom zaslugom Josipa Broza Tita. Obraćanjima predsjednika Azerbejdžana Ilhama Alijeva i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u...

Otrežnjenje na Brdu kod Kranja

Piše: Miodrag Vlahović Nije bilo neophodno da se penjete na Brdo kod Kranja, čak ni na kratko, da biste sagledali istinu o stanju stvari u...

Poslije samita na Brdu kod Kranja: Samo nemojte pitati za EU članstvo

piše Rikard Jozwiak Šta je tačno bila svrha samita Evropska unija - Zapadni Balkan? Čini se da skupovi poput ovog postaju za Brisel redovna vežba u...

Komentari

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve