Lov na mrmote je zabranjen, ali se neki i dalje time bave. Ruski zvaničnici i policija u posjeti su zajednicama blizu granice sa Mongolijom, kako bi apelovali na ljude da ne love mrmote.
Zbog čega? Zato što se najmanje dvoje ljudi u Mongoliji zarazilo bubonskom kugom, a slučaj kuge pojavio se i u Kini.
Veliki broj pastira u planinskom regionu Altaj u Rusiji tradicionalno lovi mrmote i jede njihovo meso, prkoseći zabrani lova.
To ne bi bio problem da kugu ne šire buve koje žive u krznu glodara, poput pacova, ali i mrmota.
Bubonska kuga je u 14. vijeku ubila oko 50 miliona ljudi širom Afrike, Azije i Evrope, ali se danas lako liječi antibioticima, ako se slučaj primijeti na vrijeme.
Kugu često nazivaju i Crna smrt, zbog crnih otoka po tijelu zaraženih.
Šta se desilo?
Ruski mediji navode da je i ranije bilo širenja kuge u Altaj oblasti, a da je konzumacija zaraženih mrmota poznat način prenošenja.
Zbog toga Rospotrebnadzor, ruska agencija za higijenu hrane, vodi informativnu kampanju u toj oblasti, kako bi edukovali ljude.
Njihovi radnici po udaljenim zajednicama dijele letke, a pokretna laboratorija za brzo testiranje poslata nedaleko od granice sa Mongolijom.
Inače, većina saobraćaja preko granice – osim isporuke hrane – već je zabranjena zbog koronavirusa.
Vlasti u susjednoj Tuvi, još jednoj oblasti uz Mongoliju, takođe su upozorile građane na rizik od kuge, apelujući na njih da ne love mrmote.
U saopštenju vlade Tuve se navodi da “bakterije šire buve koje žive u krznu glodara”, a da je su “pacovi i meso mrmota opasni po ljude”.
Rosiskaja gazeta, list ruske vlade, prenosi da je početkom sezone lova 16.500 ljudi vakcinisano protiv kuge u Koš-Agačskoj oblasti.
“Od sredine prošlog vijeka Koš-Agačska oblast bila je poznata po širenju kuge”, navodi se.
Nije prvi put
Dječak star 15 godina, koji je jeo meso mrmota, trenutno se nalazi se u bolnici u Mongoliji, prenosi agencija Tas.
A dječak star 10 godine izliječen je 2016. godine od kuge.
On je takođe prethodno jeo meso mrmota, tokom boravka kod djeda koji je pastir.
Šta je bubonska kuga?
Bubonsku kugu prate otečeni limfni čvorovi. Može biti teško da se otkrije u ranim fazama jer simptomi, koji se obično razviju poslije tri do sedam dana, liče na grip.
Ali, male su vjerovatnoće da će bubonska kuga – ozloglašena kao Crna smrt – dovesti do epidemije.
“Za razliku od 14. vijeka, sada znamo kako se ova bolest prenosi”, rekla je za sajt Heltlajn dr Šanti Kapagoda, specijalista za infektivne bolesti u bolnici Stenford Helt Ker.
“Znamo kako da je spriječimo. Takođe možemo da liječimo zaražene pacijente efektivnim antibioticima”.
Posljednja zastrašujuća epidemija u Londonu bila je Velika kuga 1665, koja je usmrtila skoro petinu stanovnika ovog grada. U 19. vijeku došlo je do epidemije kuge u Kini i Indiji, kada je umrlo više od 12 miliona ljudi.
Kuga je potencijalno smrtonosna infektivna bolest koju izaziva bakterija po imenu Jerisnija pestis koja živi u nekim životinjama – uglavnom glodarima – i njihovim buvama.
Bubonska kuga je najčešći tip ove bolesti koju ljudi mogu dobiti. Ime potiče od simptoma koje izaziva – bolni, natečeni limfni čvorovi ili buboni na preponama ili na pazuhu.
Od 2010. do 2015. širom svijeta je registrovano 3.248 slučajeva, od čega je umrlo 584 ljudi.
Kroz istoriju, ova bolest se zvala i Crna smrt, kao referenca na gangrenozno potamnjivanje djelova tijela, kao što su prsti na rukama ili nogama, do čega može doći tokom bolesti.
Šta radi organizmu?
Osoba obično osjeti simptome bubonske kuge poslije dva do šest dana od kako se zarazila.
Pored osjetljivih, uvećanih limfnih žlijezda, koje mogu biti i veličine jajeta, simptomi uključuju temperaturu, groznicu, glavobolju, bol u mišićima i umor.
Kuga može da utiče i na pluća, izazivajući kašalj, bol u grudima i teškoće pri disanju.
Bakterija može da uđe u krvotok i da izazove stanje septikemije ili sepse, što može dovesti do oštećenja tkiva, otkazivanja rada organa i smrti.
Kako možete da se zarazite?
Ljudi mogu da se zaraze:
Ujedima zaražene buve
Dodirivanjem zaraženih životinja kao što su pacovi i miševi
Udisanjem inficiranih kapljica koje šire zaraženi ljudi ili životinje
Domaće mačke i psi mogu da se zaraze od ujeda buva ili ukoliko pojedu zaražene glodare.
Infekcija može da uđe u tijelo i kroz posjekotinu na koži ukoliko je osoba bila u u bliskom kontaktu sa krvlju zaražene životinje.
Trenutnim mjerama u Kini zabranjen je lov i konzumiranje životinja koje bi mogle da budu nosilac kuge.
Tijelo osobe koja je umrla zbog zaraze kugom može da inficira ljude u bliskom kontaktu, poput onih koji pripremaju tijelo za sahranu.
Da li postoji lijek?
Brzo liječenje antibioticima je ključno. Bolest je često smrtonosna ukoliko se ne reaguje.
Rana dijagnoza, laboratorijski testovi i drugi uzorci, mogu da spase živote.
Da li može doći do novog širenja ili pandemije?
Kuga još postoji u mnogim djelovima svijeta. Posljednjih godina bilo je epidemija u Kongu i Madagaskaru.
Iako je kuga bila uzrok epidemija u srednjem vijeku, današnja širenja ove bolesti su na sreću mala.
Doktor Metju Drajden, konsultant u oblasti mikrobiologije na Univerzitetu Sauthempton u Ujedinjenom Kraljevstvu je rekao:
“Bubonsku kugu izaziva bakterija i, za razliku od Kovida-19, se lako liječi antibioticima. Iako ovo može da djeluje zabrinjavajuće, jer je u pitanju još jedna velika zarazna bolest koja se javlja sa istoka, djeluje da je u pitanju jedan sumnjiv slučaj koji se može lako liječiti”.