Utorak, 2 Marta, 2021
Rubrika:

CZIP: Zašto moratorijum na lov

''Zabrana lova, na kojoj insistiramo, je jedini način da omogući dovoljno vremena za sprovođenje efikasne zakonodavne i institucionalne reforme lovstva, kao i revizije liste zaštićenih vrsta i trajanja lovnih sezona'', poručuju uu saopštenju

Stanje u oblasti lovstva u Crnoj Gori već duže vrijeme može se opisati kao alarmantno do te mjere da je ubijanje nelovnih pa čak i zaštićenih vrsta postalo naša svakodnevica. Prije par dana svjedočili smo slučaju ubijanja mečke, dok je sudbina mečića još uvijek neizvjesna. Takođe, desila su se još dva slučaja ustrijeljenih ptica, velike ušare i jastreba, koje dodajemo na dugačak spisak nama poznatih krivolovnih radnji koje su desile u proteklih par godina. Upravo su posljednja dešavanja kap koja je prelila času i postala poziv nadležnim institucijama da što prije postupe radikalno i oštro kako bi se ovaj problem riješio, saopšteno je iz CZIP-a.

“Inicijativa za uspostavljanje moratorijuma na lov u trajanju od pet godina, koju je potpisalo više od 60 organizacija, predata je nadležnom Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede kao i ministru Aleksandru Stijoviću lično. Zabrana lova, na kojoj insistiramo, je jedini način da omogući dovoljno vremena za sprovođenje efikasne zakonodavne i institucionalne reforme lovstva, kao i revizije liste zaštićenih vrsta i trajanja lovnih sezona”, poručuju uu saopštenju.

Prije svega, navode iz CZIP-a, problem je u samoj organizaciji u oblasti lovstva. Lovački savez i lovačke organizacije uglavnom su NVO (38 NVO i 3 javna preduzeća) koje su vezane za Ministarstvo poljoprivrede a lovišta su im data na upravljanje bez obaveze plaćanja naknade državi.

“Lovačke organizacije same vrše monitoring divljači po lošim portokolima ili čak bez ikakvih protokola o čemu svjedoče razlike i nelogičnosti o podacima o divljači koji se prikazuju svake godine. Upravo na osnovu tako nepouzdanih podataka, prave se planovi upravljanja i lovne osnove. Takođe, potpuno izostaje eksterni mehanizam kontrole njihovog rada, jer se ona obavlja isključivo interno, unutar samih organizacija. Iz svega navedenog, može se samo zaključiti da je sistem zreo za kompletnu reformu”, dodaju u saopštenju.

Problem se ogleda, kako oni kažu, u nedovoljnim kapacitetima za sprovođenje redovnih aktivnosti lovočuvarske službe ali i samih inspektora koji bi trebalo da vrše nadzor.

“Zaposlenih lovoučavara je uglavnom malo u svakom lovištu, a nerijetko izostaje i adekvatna oprema za njihov nesmetan rad. Sa druge strane, inspekcija za šumarstvo i lovstvo zapošljava 11 inspektora, sa sjedištem uglavnom u Podgorici. Većina ih pokriva više područja, a na terenu su rijetko ili nikako. Nedovoljne kapacitete za inspekcijski nadzor i nepostojanje volje da se problem krivolova rješava unutar samih lovačkih organizacija, dokazuje i podatak da je inspekcija podnijela svega 39 prekršajnih naloga za period od 2013. – 2018 godine. Izostaju kontrole u ranim jutarnjim časovima, u doba najveće aktivnosti divljači, kada se krivolov uglavnom i događa, već se inspekcijski organi odazivaju isključivo u radno vrijeme od 7 do 15h”, napominju iz Centra.

Edukacija i jačanje svijesti o posljedicama krivolova, nije potrebna samo za širu javnost, napominju iz Centra, već i za one koji su u lovočuvarskim službama, inspekciji, tužilaštvu i svim drugim nivoima u sistemu

“Na primjer, Lovočuvari u NP Skadarsko jezero su se prvi put sreli sa vabilicom u septembru 2020. kada su na naš poziv izašli na teren, pritom tvrdeći da njihov dio posla treba da se tiče samo krivolova na ribe, nesvjesni da kontrola lova i krivolova na sve grupe organizama, takođe mora biti u njihovoj nadležnosti”, ukazuju u saopštenju.

Kažu, da situaciju dodatno otežava sve intenzivniji razvoj lovnog turizma, koji cvjeta bez ikakvih prijava, registracija, donoseći prihod direktno lokalnim lovcima koji to organizuju, dok se sa druge strana ubijena diljač švercuje.

“Konkretan primjer je slučaj iz Ulcinja, kada je prema lovnom planu prije tri godine planiran odstrijel 100 prepelica za inostrane lovce, a mi smo u jednom danu za tri sata prijavili tri vabilice oko Ulcinjske solane i prebrojali preko 360 pucnjeva. Tada nam je rečeno da je pet italijanskih lovaca u posjeti, a prema našoj evidenciji te gdine je još najmanje četri puta bilo organizovano slično gostovanje. Jasno je koliko brzo se kvota ispuni, ali ostaje nejasno ko to prati, kontroliše i dozvoljava”, konstatuju iz CZIP-a.

Takođe,napominju, nedozvoljena sredstva se intenzivno koriste u lovu.

“Konkretni podaci sa terena su, 49 zvučnih mamaca (vabilica), 38 plastičnih mamaca i 15 lovačkih registrovano je od strane CZIP-a u posljednje tri godine”, ističu iz Centra.

Smatraju da je pokušaj izmjena Zakona o lovstvu i divljači izvršen na krajnje netransparentan način, te da nije usklađen sa standardima EU.

“Pokušaj izmjena Zakona o lovstvu i divljači izvršen je na krajnje netransparentan način, kako u pogledu izrade dokumenta tako i pogledu javne rasprave, budući da Koalicija 27, mreža nevladinih organizacija za praćenje Poglavlja 27, nije bila obavještena niti uključena u proces, uprkos činjenici da se radi o realizaciji mjere iz Nacionalne strategije za transpoziciju, implementaciju i primjenu pravne tekovine EU u oblasti životne sredine i klimatskih promjena. Ove izmjene obustavljene su našim blagovremenim informisanjem Evropske komisije o njegovoj neusklađenosti sa pravnim tekovinama EU”, dodaju u saopštenju.

Prošle godine Crna Gora, napominju, usvojila je Rimski Strateški plan (Rome Strategic plan, baziran na Bernskoj konvenciji), a prema kojem se obavezala da stopu krivolova u CG smanji za 50 odsto do 2030. godine.

Zbog obaveza prema konvecijama čije smo potpisnice EU,ističu iz Centra, a prije svega nas samih, naše prirode i bogatstva biodiverziteta koje imamo, neophodno je uvođenje moratorijuma na lov kako bi se :

“sprovela reforma lovstva i izvršilo temeljno restruktuiranje lovačkih saveza i društava, čiji lovočuvari nisu na visini zadatka i nisu u stanju kontrolisati lovišta; napravio održiv sistem koji neće funkcionisati na principu “Kadija te tuži, kadija ti sudi”; organizovao adekvatan monitoring, a prije svega izradilo nulto stanje divljači u lovištima od strane stručnih i kredibilnih institucija sa ciljem dobijanja podataka o stvarnoj brojnosti populacija; ojačali kapaciteti lovne inspekcije, rendžera LO i NPCG, policije, carine, tužilaštva i sudstva; Pooštrili kriterijumi za izdavanje novih dozvola za lov a postojeće dozvole obnovile, čime bi se postiglo obnavljanje znanje svih lovaca i skrenula pažnja na bitne članove zakona; edukovalo lokalno stanovništvo u svim lovištima”, zaključuju u saopštenju.

Najnovije

Miličković: Demokratama, umjesto propagande treba da je draža istina

Nakon što je bila u autokoloni koja je prošla pored imanja i bila kamenovana, profesorica i građanska aktivistkinja Maja Miličković je napisala komentar na...

Podrška najugroženijoj djeci i porodicama tokom krize izazvane koronavirusom

Kriza izazvana koronavirusom uticala je na pravo svakog djeteta na zdravlje, obrazovanje, odgovarajući životni standard, kao i na pravo na zaštitu od nasilja, zlostavljanja...

Abazović na Cetinje smije samo uz policijsku pratnju, građani poručili: ”Sa Lovćena vila kliče,...

Kordon policije došao je da obezbjeđuje Cetinjski manastir. Međutim, ispred Cetinjskog manastira okupili su se i građani Cetinja i u glas poručili potpredsjedniku Vlade...

Sjutra dodjela prvih vaučera četvrte faze projekta „1000+“

Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma organizovaće sjutra dodjelu prvih vaučera četvrte faze projekta „1000+“. "Dodjela 188 vaučera za kupovinu stanova biće uručena prioritetnim licima...

Pet prioritetnih grupa za vakcinaciju

Ministarstvo zdravlja objavilo je informaciju o planu vakcinacije najugroženijih grupa, ali i o obuhvatu osoba koje će dobiti vakcinu kroz pet grupa. Vakcine su tu...

Najčitanije

Povezano

Stijović: Nisam za uvođenje moratorijuma na lov, povećati broj inspektora na terenu

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Aleksandar Stijović, zajedno sa predsjednikom opštine Berane, Dragoslavom Šćekićem, predstavnicima nevladinih organizacija i lovačkog udruženja Ivangrad učestvovao je u...

Krapović: Moratorijum na lov je jedno od rješenja, dosljedno sprovoditi zakon

Moratorijum na lov je jedno od rješenja kojim bi se omogućila zaštita ugroženih i skoro ugroženih vrsta, kazao je predsjednik Odbora za turizam, poljoprivredu,...

Šćekić pozvao Vladu da uvede zabranu lova na najmanje deset godina

Predsjednik Opštine Berane Dragoslav Šćekić pozvao je Vladu da po hitnom postupku predloži izmjene Zakona o lovstvu, kako bi se uveo opšta zabrana lova na teritoriji Crne...

Ubijeno više od 500 jelena: Pokolj u Portugalu i užasan zločin protiv prirode

U Portugalu se dogodio pokolj divljih životinja, kada je ubijeno više od 500 jelena i diviljih svinja u zoni za lov. Ministar za zaštitu životne...

Komentari

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve