Finci biraju novog predsjednika, čija uloga dobija na značaju zbog naglog porasta tenzija sa susjednom Rusijom od početka rata u Ukrajini.
Pravo glasa na izborima ima oko 4,5 miliona građana, a ako nijedan kandidat ne dobije više od polovine glasova drugi krug će biti održan 11. februara.
Predsjednik Finske ima široka izvršna ovlašćenja u formulisanju spoljne i bezbjednosne politike, posebno u odnosu sa zemalja izvan EU, kao što su SAD, Rusija i Kina. Takođe je vrhovni komandant oružanih snaga i predstavlja zemlju na sastancima NATO.
Prema Ustavu Finske predsjednik odlučuje o pitanjima spoljne i bezbjednosne politke zajedno s vladom, imenuje premijera i ministre i potpisuje zakone.
Ostajući neutralna tokom Hladnog rata, Finska je prošle godine postala 31. članica NATO-a, na veliko iznenađenje Rusije sa kojom deli granicu dugu 1.340 kilometara.
Za prvi krug ovih predsjedničkih izbora u trci među devet kandidata vode dvije političke ličnosti, prema anketama. To su bivši konzervativni premijer Aleksander Stub i bivši ministar spoljnih poslova Peka Havisto iz stranke Zeleni.
Kandidat krajnje desničarske Finske partije, Jusi Hala-aho, nalazi se na trećem mjestu u anketama.
Biće potreban predsjednik sa „vještinama u pogledu liderstva, humanosti. Naravno, on takođe mora da bude čvrst kada je potrebno“, rekao je jedan glasač.
Odnosi između Finske i Rusije značajno su se pogoršali od februara 2022. i ruske ofanzive u Ukrajini.
Pošto je njen susjed ušao u NATO u aprilu 2023, Moskva je obećala „kontramere“. Finska se posebno suočila sa prilivom migranata na svoju istočnu granicu.
Helsinki je optužio Moskvu da je organizovala migrantsku krizu na svom pragu i zatvorio svoju granicu sa Rusijom u novembru, što je mjera koju su podržali svi predsjednički kandidati.
„Rusija, a posebno njen predsjednik Vladimir Putin, koriste ljudska bića kao oružje. Moramo da stavimo bezbjednost Finske na prvo mjesto“, rekao je Stub u četvrtak uveče tokom posljednje televizijske debate.
Za njegovog glavnog konkurenta, Peku Havista, Helsinki je morao da „pošalje jasnu poruku da se to ne može nastaviti“.
Članica EU i zone eura, Finska je posle Hladnog rata dala prioritet razvoju ekonomskih odnosa sa svojim velikim susjedom, u nadi da će se to pretvoriti u demokratski razvoj.
Odlazeći predsjednik Sauli Ninisto, koji se povlači poslije dva šestogodišnja mandata, ponosio se time što je održao bliske veze sa Vladimirom Putinom, prije nego što je postao jedan od najžešćih protivnika ruskog predsjednika u Evropi.
U tom kontekstu, svi predsjednički kandidati brane nezavisnost Finske i njenu novu ulogu kao članice NATO-a, ocijenili su tamošnji stručnjaci i dodali da se svi kandidati zalažu da zemlja treba da preuzme svoju odbranu nezavisno i da aktivno doprinosi izgradnji zajedničke evropske odbrane i nordijske saradnje.