Pomoć za Ukrajinu ugrožena zbog Mađarske i Republikanaca

Volodimir Zelenski imao je prilično neprijatan razlog za putovanje u Ameriku. Ukrajinski predsjednik je, naime, nedelju 10. decembra prisustvovao inauguraciji novog šefa argentinske države Havijera Mileija – i baš od svih mjesta, sjedio je u istom redu s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom. Internetom kruži snimak razgovora dvojice državnika koji traje 21 sekundu. Ne čuje se doduše o čemu razgovaraju, ali govor tijela jasno pokazuje da su pozicije Ukrajine i Mađarske prilično udaljene, piše Dojče vele.

Dvojica sagovornika kasnije su to i objašnjavala. Zelenski je tako u svom večernjem video-obraćanju rekao da je Orbanu objasnio evropske političke interese Ukrajine „što je moguće otvorenije“. S druge strane, portparol mađarskog premijera je rekao da je Orban obavijestio Zelenskog o „kontinuiranim razgovorima“ između predstavnika EU o mogućem pridruživanju Ukrajine Uniji.

Ali, ono što se ne vidi iz tih diplomatskih floskula je sledeće: ovog četvrtka i petka (14. i 15. decembar), šefovi država i vlada Evropske unije žele da razgovaraju, između ostalog, i o daljem paketu pomoći od 50 milijardi eura i početku formalnih pristupnih pregovora sa Ukrajinom. A Mađarska je nedavno otvoreno zaprijetila da će uložiti veto.

⚡️President Volodymyr #Zelensky briefly spoke with the Prime Minister of Hungary, Viktor #Orban, during the inauguration ceremony of the newly elected President of #Argentina, as reported by European Pravda.

The details of the conversation are not known. pic.twitter.com/BJjXbPaf8A

— KyivPost (@KyivPost) December 10, 2023

Ukrajina u teškoj situaciji

Na početku druge ratne zime, Ukrajina se nalazi u možda najtežoj situaciji od početka ruske invazije u februaru 2022. godine: u vojnom smislu, poslednjih nekoliko mjeseci više su iscrpjeli ukrajinsku vojsku nego što je ona uspjela da povrati teritorija. Supruge i rođaci vojnika nedavno su protestovali u Kijevu tražeći da se vojnicima omogući duža pauza nakon 21 mjesec rata. Predsjednik Zelenski suočava se s kritikama u zemlji, uključujući i onim koje dolaze od gradonačelnika Kijeva Vitalija Klička.

I dok se svjetska pažnja uglavnom pomjerila sa Ukrajine na Gazu, polako se krune i obećanja o daljem naoružanju i paketima pomoći koji su vjerovatno vitalni za opstanak Ukrajine.

U takvoj situaciji, Mađarska sada aktivno zauzima stranu protiv dalje vojne pomoći Ukrajini. O motivima Viktora Orbana, koji je prije samo mjesec dana hvaljen zbog „dobrih odnosa“ s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, ne zna se ništa. „Jedino kako mogu da tumačim stav Mađarske po pitanju Ukrajine i mnogih drugih, jeste da su oni protiv Evrope i protiv svega za šta se Evropa zalaže“, rekao je ministar spoljnih poslova Litvanije Gabrijelijus Landsbergis.

Orban u prednosti pred samit EU

Markus Kaim ocenjuje da su Orbanove prijetnje uoči samita EU „veoma opasne“. Taj stručnjak za bezbjednost u njemačkoj Fondaciji nauka i politika podsjeća na princip jednoglasnosti prilikom donošenja odluka u Savjetu EU: „Ako Orban bude protiv članstva Ukrajine, onda drugi mogu malo toga da urade. On dakle drži polugu, direktno i indirektno“, ukazuje Kaim u intervjuu za DW.

Ukrajina pritom upozorava na „razorne posljedice“ u slučaju mađarskog veta. Ako ne bude pozitivne odluke, kažu, to bi bilo krajnje demotivišuće za narod Ukrajine, upozorio je u Briselu ministar spoljnih poslova Dmitro Kuleba na marginama sastanka sa kolegama iz EU.

Šefovi diplomatija EU konačno su odobrili predlog Evropske komisije da se Mađarskoj prebaci 900 miliona eura bez ikakvih preduslova za rješavanje energetske krize. Markus Kaim to vidi kao neku vrstu „izlaženja u susret“, pri čemu bi Mađarska zauzvrat mogla da podrži sledeći paket pomoći Ukrajini na samitu EU. „Ako bude potrebno, pitanje statusa kandidata za članstvo u EU bi tada moglo i da se odloži“, smatra Kaim.

Klimava podrška SAD

Ali, Mađarska očigledno lobira protiv isplate pomoći Ukrajini i na drugoj političkoj pozornici. Kako prenosi britanski „Gardijan“, mađarske diplomate željele su da održe sastanak sa političarima iz Republikanske partije u Vašingtonu ranije ove nedjelje. U utorak je bilo planirano da se Volodimir Zelenski sastane i sa Republikancima, s liderom Predstavničkog doma Majkom Džonsonom na čelu, jer od njih zavisi dalja podrška Ukrajini.

Posle sastanka sa Viktorom Orbanom, to bi mogao da bude drugi neprijatan razgovor za Zelenskog na njegovom putovanju u Ameriku. Jer, jedanaest mjeseci prije nego što će biti izabrani novi predsjednik SAD, Predstavnički dom i trećina Senata, odnosno Donald Tramp i njegova frakcija MAGA (Make America great again) postavila je kurs u Republikanskoj stranci. Oni su žestoko protiv dosadašnje masovne pomoći koju Ukrajini pruža administracija Džozefa Bajdena.

Neizvjesno je da li Zelenski može da doprinese da dođe do preokreta u Vašingtonu ili će Republikanci ostati pri svom tvrdom stavu da ne podrže Ukrajinu. „To bi bilo prvo čega se mnogi ljudi plaše u slučaju reizbora Donalda Trampa: SAD više neće biti garant međunarodnog bezbjednosnog poretka“, kaže njemački ekspert Markus Kaim.

Konačno „Ne“ Republikanaca u Vašingtonu ili veto Mađarske na samitu EU sigurno bi dodatno povećali zabrinutost Ukrajine. Njemačka državna ministarka za Evropu Ana Lirman, koja je otputovala na sastanak ministara spoljnih poslova EU umjesto Analene Berbok jer je ova zauzeta na Svjetskoj klimatskoj konferenciji, već je najavila da će Berlin udvostručiti vojnu podršku Ukrajini za 2024. sa četiri na osam milijardi.