Pregovori između predstavnika Azerbejdžana i etničkih Armenaca iz Nagorno-Karabaha započeli su u azerbejdžanskom gradu Jevlak, prenosi agencija Reuters natpise ruskog TASS-a koji se poziva na izvještaje lokalnih medija.
Istovremeno, Reuters se poziva na dva izvora koji su naveli kako se čula pucnjava u glavnom gradu Nagorno-Karabaha Stepanakertu (Khakendiju). Britanska agencija navodi kako su se pucnji čuli u glasovnoj poruci jednog od izvora, te kako nije jasno ko puca.
Brza pobjeda
Ranije je objavljeno kako će Azerbejdžan u četvrtak započeti mirovne pregovore s armenskim separatistima, nakon brze vojne pobjede u regiji Nagorno-Karabah. Ured azerbejdžanskog predsjednika Ilhama Alijeva je objavio da je delegacija etničkih Armenaca stigla u grad Jevlak na pregovore.
Baku je u srijedu zaustavio vojno djelovanje u Nagorno-Karabahu nakon što je postigao uspjeh na bojnom polju i time primorao armenske separatiste da pristanu na prekid vatre i puni povratak te regije pod kontrolu Azerbejdžana, prenosi Hina pozivajući se na Reuters i AFP.
Pregovori u Jevlaku, smještenom više od 200 kilometara zapadno od Bakua, dolaze na dan održavanja vanredne sjednice Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda o sukobima na Kavkazu.
Zvanični Baku tvrdi kako je prvi put u nekoliko desetljeća vratio kontrolu nad tom planinskom regijom, samo 24 sata nakon što je započeo vojnu akciju. Riječ je o regiji koja je međunarodno priznati dio Azerbejdžana, no čijim dijelovima od kraja sukoba početkom devedesetih godina prošlog stoljeća vladaju separatističke armenske snage.
Mirna reintegracija
Armenski separatisti su nakon napada pristali predati oružje, tvrdeći kako je u sukobima poginulo 200 osoba.
Dvije kavkaske države Armenija i Azerbajdžan su od raspada Sovjetskog Saveza oko te regije vodile nekoliko ratova. Sukobe su obilježavali ratni zločini s obje strane, a strahuje se da će i nakon posljednjeg konflikta nastati izbjeglička kriza. Kolaps separatističkog otpora predstavlja veliku pobjedu za Alijeva koji je kazao kako će to imati „pozitivan utjecaj na mirovni proces između Azerbejdžana i Armenije“.
U srijedu je rekao kako će Armenci u Karabahu moći učestvovati na azerbejdžanskim izborima i u državnom obrazovnom sistemu te da će moći slobodno prakticirati svoju kršćansku vjeru u toj većinski muslimanskoj državi.
„Pretvorit ćemo Karabah u raj“, najavio je Alijev, predstavljajući sebe kao čovjeka od riječi.
Njegov savjetnik za vanjsku politiku Hikmet Hadžijev obećao je siguran prolaz za separatiste koji su se predali te tvrdi da Baku želi „mirnu reintegraciju“ Armenaca iz Karabaha.
Separatistički zvaničnik rekao je kako je evakuirano više od 10.000 ljudi.
Protesti u Armeniji
Europska unija i Sjedinjene Američke Države proteklih su mjeseci posredovale u pregovorima Bakua i Erevana kako bi osigurale dugotrajan mir.
Bijela kuća je u srijedu objavila da je zabrinuta za humanitarnu situaciju u Nagorno-Karabahu, a francuska ministrica vanjskih poslova Catherine Colonna upozorila je na rizik eskalacije ovog sukoba u rat između dviju zemalja na Kavkazu.
Poraz separatista, drugi u tri godine, potaknuo je proteste u Armeniji. U Erevanu su izbile ulične borbe, a hiljade demonstranata, noseći zastave separatističke regije, blokirali su ceste.
Armenski premijer Nikol Pašinjan, prozvan „izdajicom“ na protestima, već je suočen s pozivima dijela oporbe da odstupi s dužnosti.