Obnovljena vojna podrška Ukrajini biće na vrhu dnevnog reda dok se NATO priprema za svoj godišnji dvodnevni samit 11. i 12. jula u Viljnusu u Litvaniji. Kijev poziva Alijansu da na sastanku ubrza razmatranje njegovog zahtjeva za članstvo, piše Glas Amerike.
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg potvrdio je u utorak da će produžiti svoj mandat za još godinu dana, pošto Zapad nastoji da održi jedinstvo usred agresije Rusije na Ukrajinu.
Poziv na ubrzano pristupanje
Ukrajina je zvanično podnijela zahtjev za ulazak u NATO u septembru prošle godine, kao odgovor na aneksiju teritorija koju je izvršila Rusija nakon invazije na istoku zemlje.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je NATO da ponudi jasan i brz put ka članstvu.
“Na samitu u Viljnusu nam je potreban veoma konkretan i jasan signal da bi Ukrajina mogla da postane i da ima pravo da postane ravnopravna članica NATO-a poslije rata”, rekao je Zelenski na konferenciji za novinare u Kijevu 1. jula, zajedno sa španskim premijerom Pedrom Sančezom.
Zahtjev Ukrajine ima podršku nekoliko članica Alijanse – uključujući Britaniju, Poljsku i baltičke zemlje. Domaćin samita, litvanski predsednik Gitanas Nauseda, rekao je da je važno da saveznici Kijevu daju jasan signal.
“Svi razumijemo da trenutno, usred rata, Ukrajina nije u stanju da odmah uđe u NATO. Mi to razumijemo, Ukrajinci to razumiju. Ali ovo treba samo da stvori koridor, procedure, algoritam – kako dalje ako se rat završi, ili ako uslovi dozvoljavaju”, rekao je Nauseda za Rojters 3. jula.
Član 5
Međutim, neki od saveznika u Alijansi, posebno Sjedinjene Države i Njemačka, još uvijek nisu podržale ubrzano članstvo Ukrajine. Postoje pitanja bez odgovora, na primjer kako bi se član 5 Povelje NATO, koji govori o kolektivnoj samoodbrani, primijenio na zemlju u ratu sa Rusijom.
Fabris Poatje, direktor NATO za planiranje politike pod bivšim generalnim sekretarom Andersom Fog Rasmusenom, rekao je da saveznici treba da traže kreativno rješenje.
“Možete zamisliti sporazum u kojem bi se član 5 primjenjivao samo na nespornu ili slobodnu ukrajinsku teritoriju, one pod kontrolom Kijeva, dok će oni (djelovi teritorije) koji su još uvijek sporni – bilo vojnim sredstvima ili politički, diplomatski – biti ostavljeni izvan važenja člana 5. Tako da mislim da je ovo realističniji scenario. Ali upravo zbog toga mislim da je argument da se kaže – hajde da započnemo taj proces u Viljnusu”, rekao je Potje za Glas Amerike.
Potrošnja na odbranu
Saveznici u NATO takođe će pokušati da se dogovore o novom obećanju za uzdvajanje novca, odnosno, da će potrošiti najmanje dva odsto svog godišnjeg bruto domaćeg proizvoda na odbranu, usred zabrinutosti da neke članice ne uspijevaju da ispune cilj.
U međuvremenu, Turska i dalje blokira zahtjev Švedske za pridruživanje NATO, koja je zajedno sa Finskom podnijela zahtjev nakon ruske invazije na Ukrajinu.
Ankara optužuje Stokholm da krije ljude za koje Turska smatra da su kurdski teroristi. Saveznici se u tom kontekstu nadaju pozitivnom pomaku na samitu.
Kina
NATO je prvi put na prošlogodišnjem samitu u Madridu prepoznao Kinu kao izazov svojoj bezbjednosti i vrijednostima. Malo je vjerovatno da će zapadni saveznici dalje pooštravati taj jezik uprkos političkoj podršci Pekinga Rusiji, kaže Poatje.
“Međutim, ono što mislim da će biti važno u Viljnusu je sastanak sa šefovima država koje nisu članice NATO-a iz indo-pacifičkog regiona: Južne Koreje, Japana, Novog Zelanda i Australije, za koji mislim da će dodatno signalizirati koliko je Alijansa angažovana, barem na političkom nivou, sa partnerima istomišljenjicima u regionu”, rekao je on za Glas Amerike.
Mao Ning, zamjenica direktora za informisanje u Ministarstvu spoljnih poslova Kine, odbacila je stav NATO-a o Pekingu.
“Trenutno je situacija generalno stabilna u Istočnom i Južnom kineskom moru. Nadamo se da će relevantne zemlje razlikovati dobro od lošeg i učiniti nešto što će doprinijeti regionalnom miru i stabilnosti i međusobnom povjerenju između svih zemalja”.
“Govoreći o NATO samitu, trebalo bi da se fokusiraju na igranje konstruktivne uloge u održavanju mira i stabilnosti u Evropi i svijetu, umjesto da se bave pitanjima Kine”, rekla je ona novinarima 30. juna.
NATO saveznici će se takođe pozabaviti novim prijetnjama, uključujući klimatske promene, sajber i svemirske tehnologije.