Kako Kina snabdijeva rusku ratnu ekonomiju

Nakon što je imenovao ekonomistu Andreja Belousova za novog ministra odbrane, ruski predsjednik Vladimir Putin otputovao je u posjetu kineskom predsjedniku Siju Đinpingu. Kina je, prema tvrdnjama u jednoj novoj američkoj studiji, od 2023. godine najvažniji dobavljač mikroelektronike i mašina koje služe za rusko naoružanje. Putin pokazuje da želi dalje da oblikuje rusku industriju u ratnu ekonomiju, piše DW.

Još krajem 2023. „Njemački savjet za spoljne odnose“ (DGAP) u jednoj analizi je izračunao da je zapadnoj vojnoj alijansi u najgorem scenariju preostalo samo još pet godina da zadrži svoj potencijal odvraćanja od mogućeg ruskog napada na neku zemlju NATO.

Autor te studije, Kristijan Meling, šef „Centra za bezbjednost i odbranu“ u DGAP, sada je obnovio svoju analizu s fokusom na jačanje ruske vojske u ratu protiv Ukrajine. „Putin živi još samo kroz ovaj rat“, tvrdi njemački stručnjak u intervjuu za DW. „Potreban mu je rat, jer je prizvao toliko duhova koji možda uopšte i ne mogu da prihvate mir.“

Konfrontacija s NATO?

Ponovno naoružavanje NATO zato je direktno povezano sa snabdijevanje oružjem onih 50 nacija koje, predvođene Sjedinjenim Državama, pružaju Ukrajini podršku.

Američki trust mozgova „Centar za strateške i internacionalne studije“ (CSIS) zaključio je u svojoj studiji objavljenoj u aprilu da „Putinove tekuće i sveobuhvatne vojne reforme“ u ratu protiv Ukrajine pokazuju da se „Rusija možda priprema za sukob s NATO u okviru naredne dvije decenije, uključujući i konvencionalni rat velikih razmjera“.

Američki CSIS sa sjedištem u Vašingtonu, koji je prema, izveštajima tamošnjih medija blizak američkoj industriji naoružanja, po drugi put od početka ruske invazije na Ukrajinu istraživao je kako se ruska industrija naoružanja snabdijeva robom iz inostranstva i kako izbjegava zapadne sankcije. Ta studija objavljena je pod naslovom „Stanje odbrambene industrije Rusije nakon dvije godine rata“.

Rusija uvozi elektroniku – zaobilazeći zapadne sankcije

Da bi to učinili, istraživači su analizirali javno dostupne podatke o kretanju robe u Rusiju, posebno mikroelektroniku potrebnu za rakete i tzv. „klizne bombe“. CSIS je pratio i trgovinu tzv. CNC-mašinama, odnosno mašinama za obradu metala kojima upravljaju računari. One se koriste za izradu artiljerijskih granata i druge municije.

„Ruska odbrambena industrija pronašla je načine da dobije ono što joj je potrebno za povećanje proizvodnje oružja“, zaključuje se u analizi američkog CSIS. „Kremlj se i dalje oslanja na komponente iz inostranstva uvezene preko složene mreže posrednika. To se pokazalo ključnim za snabdijevanje ruske vojske u Ukrajini“, ocjenjuje se u studiji.

Prema tim procjenama, Kina je od proljeća 2023. postala najvažniji dobavljač Rusije: „Gotovo svi vodeći izvoznici mikroelektronike imaju sjedište u Kini i Hongkongu, a jedna firma ima sjedište u Turskoj“, navodi se u studiji.

Nagli porast kineskog uvoza u martu 2023.

Kineski izvoz mikroelektronike u Rusiju naglo je porastao u martu 2023. U to vrijeme kineski predsjednik Si Đinping posjetio je ruskog predsjednika Vladimira Putina u Moskvi.

„Ruski uvoz CNC-mašina od kineskih firmi koji se koriste za preciznu proizvodnju djelova za različite sisteme naoružanja, od municije do aviona, takođe je naglo porastao u mjesecima nakon sastanka Sija i Putina u martu 2023“, navodi CSIS.

Američki trust mozgova objavio je i nekoliko grafikona institut koji pokazuju da su između marta i jula 2023. firme iz Kine i Hongkonga snabdijevale Rusiju elektronikom između 200.000 i 300.000 puta svakog mjeseca.

Mnogo dronova za Moskvu, malo za Kijev

Posebno je pikantno poređenje isporučenih bespilotnih letjelica: „Rusija je u direktnim isporukama dobila bespilotne letjelice od kineskih trgovačkih firmi u vrijednosti od najmanje 14,5 miliona američkih dolara, dok je Ukrajina dobila samo bespilotne letjelice kineske proizvodnje i komponente u vrijednosti od oko 200.000 američkih dolara, većinom od evropskih posrednika“, navodi se u izvještaju američkog CSIS.

Pri tome neke od kompanija iz Kine i Hongkonga koje isporučuju u Rusiju posluju i sa Ukrajinom. A ako su te firme pod sankcijama EU ili SAD, onda to pravi problem, jer trgovinska ograničenja na kraju mogu da utiču i na Ukrajinu.

I na kraju, američki istraživači došli su do zaključka da je „ruski industrijski sektor postao potpuno zavisan od Kine kada je riječ o mašinama i komponentama važnim za proizvodnju naoružanja“.

To potvrđuju istrage koje se sprovode u Ukrajini i gdje se ruske rakete, klizne bombe i dronovi koje presretne ukrajinska protivvazdušna odbrana rastavljaju na djelove.

Od prošle godine ukrajinska vojska u ruskom oružju pronalazi prije svega kinesku elektroniku, kaže za DW stručnjak za sankcije Vladislav Vlasijuk angažovan u administraciji predsjednika Ukrajine.

Manje visoke tehnologije u ruskom oružju

Za razliku od vremena prije invazije na Ukrajinu, Rusija proizvodi sve više one vrste municije i oružja u kojima su zapadne visokotehnološke komponente potpuno zamjenjive. Prije svega riječ je o kliznim bombama i borbenim bespilotnim letjelicama Šahid, koje izvorno potiču iz Irana.

Na taj način rusko ratno vazduhoplovstvo od početka 2024. godine sve uspješnije savladava ukrajinsku PVO, kojoj s druge strane za odbranu nedostaju zapadne rakete. Trenutno je to bitka jeftino izrađenih artiljerijskih granata i kliznih bombi s kineskom elektronikom, protiv zapadnih visokotehnoloških protivvazdušnih projektila, kojih Ukrajina ima suviše malo.

„Kad bi se sjutra zaustavio sav uvoz mikroelektronike u Rusiju, oni ne bi mogli da proizvode oružje“, uvjeren je Vlasijuk.

To znači da je Rusija već sada uspješno preorijentisala svoju odbrambenu industriju za jednostavnije komponente, koje se prije svega nabavljaju iz Kine. A svojevremeno, u prvoj godini rata, Ukrajina je uočavala brojne zapadne komponente visoke tehnologije u ruskom oružju, mnoge od njih iz Evrope, a posebno iz Njemačke.

„Kada je riječ o ključnim komponentama i elektronici koja je Kremlju potrebna za ratnu mašineriju, tu se prešlo s vojnih komponenti visoki performansi pravljenih po mjeri, na tzv. Dual-Use tehnologije koje se koriste, kako za civilne, tako i za vojne komponente“, navodi vašingtonski trust mozgova CSIS u svojoj analizi. Drugim riječima, prešlo se na ono što još nije bilo pod zapadnim sankcijama.