Međunarodni krivični sud u Hagu izdao je nalog za hapšenje ruskog predsjednika Putina zbog ratnih zločina. Šta stoji iza te naredbe i da li Putin uopšte može da bude uhapšen?
Šta je odlučio Međunarodni krivični sud (MKS)?
Međunarodni krivični sud u Hagu (MKS) izdao je dva naloga za hapšenje – protiv ruskog predsjednika Vladimira Putina i ruske komesarke za prava djece Marije Lvove-Belove. Pravna optužba glasi: „ratni zločini”. Konkretno, riječ je o deportaciji dece iz Ukrajine u Rusiju, koja su navodno sprovodena od februara 2022. godine.
Sud tvrdi da postoji dovoljan razlog da i sam Putin bude krivično odgovoran za ovo. Ruski predsjednik je u maju potpisao ukaz kojim se omogućava brže dobijanje državljanstva ukrajinskoj djeci u Rusiji. Osim toga, Putin nije, kako se navodi u nalogu za hapšenje, uticao na svoje civilne i vojne potčinjene da ih odvrate od ratnih zločina. Sud u Hagu raspisao je i naloge za hapšenje jer se, kako se navodi, zločini i dalje vrše, a raspisivanje potjernica moglo bi da doprinese sprječavanju daljih zločina. Detaljan sadržaj tih izvještaja nije objavljen u javnosti kako bi se zaštitile žrtve.
Šta znače ovi nalozi za hapšenje?
Sve dok Putin i Lvova-Belova ostaju u Rusiji, nalozi za hapšenje imaju više simbolično značenje. Međunarodni krivični sud ne može da uhapsi ovu dvoje u Rusiji. Sud nema svoju policiju da pošalje u Rusiju da uhapsi nekoga tamo. Ekstradicija Putina bila bi realna najranije poslije promjene vlasti u Rusiji, ali ni tada nije izvjesno. Dakle, na sudski proces se ne može računati u skorije vrijeme. A sudski proces u odsustvu u Hagu nije moguć.
Zašto je i dalje važna odluka suda i poređenje sa Miloševićem?
Optužba da je Putin kao šef države odgovoran za ratne zločine ima značajan simboličan efekat. Osim toga, zbog ovih naloga za hapšenje, Putinu je ograničeno kretanje. Ako bi otputovao u zemlju koja je član suda, tamo bi mu zaprijetilo hapšenje. Čak ga ni imunitet kao šefa države ne bi zaštitio od sudskog procesa u Hagu u slučaju optužbi za ratne zločine. Istražitelji na svim nivoima ističu da imaju strpljenja i ističu da dugo niko nije mogao da zamisli da će bivši predsjednik Srbije Slobodan Milošević završiti na optuženičkoj klupi u Hagu.
Zašto je za ovo nadležan Međunarodni krivični sud u Hagu?
Međunarodni krivični sud (ICC) postoji od 2002. godine. Priznale su ga 123 zemlje, uključujući i Njemačka. Nisu ga priznali, na primjer, SAD, Kina, Izrael, Sirija, Rusija i Ukrajina. Međutim, u ovom konkretnom slučaju, MKS može da goni i zločine u Ukrajini, jer je Ukrajina nakon pripajanja Krima Rusiji odobrila istrage MKS na svojoj nacionalnoj teritoriji.