Piše: Jasmin Agdić (Al Jazeera Balkans)
„Jako dugo“, najednostavniji je i najprecizniji odgovor na pitanje postavljeno u naslovu teksta i odgovor koji se sve frekventnije, u posljednje vrijeme, može čuti iz usta najviših zapadnih vojnih i političkih zvaničnika. Još prije godinu dana ruski predsjednik Vladimir Putin, svjestan da mu početna vojna inicijativa nije uspjela, upozoravao je Ukrajinu i njene zapadne saveznike da će rat koji njegova zemlja vodi na istočnom dijelu susjedne države trajati dugo.
Mnogi su se tada pribojavali da će Putin pokušati namjerno rat u Ukrajini pretvoriti u dogogodišnje mrcvarenje potajno se nadajući da će ubrzanim naoružavanjem ukrajinskih vojnih snaga osposobiti napadnutu zemlju da u jednom trenutku izvede munjevitu kontraofanzivu i potisne ruske snage sa svojih okupiranih teritorija.
Četiri mjeseca nakon što je pokrenuta, ukrajinska kontraofanziva se pokazuje kao veoma neefikasna, čak toliko da su to javno priznali i neki visoki ukrajinski dužnosnici. A koliko se pristup ratu u Ukrajini promijenio najznakovitije se može iščitati iz istupa zapadnih političkih ii vojnih dužnosnika, koji su otvoreno počeli govoriti kako vjeruju da će rat u Ukrajini trajati dugo.
Stoltenbergova poruka
Jedan od onih koji je upozorio da će rat u Ukrajini trajati dugo je i generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg koji je u intervjuu za medijsku grupu Funke naglasio da će Ukrajina prestati da postoji ako prestane da se bori.
“Mir je moguć samo ako Rusija položi oružje”, rekao je šef sjevernoatlantske vojne alijanse.
Stoltenberg se izjasnio za opsežne sigurnosne garancije za Ukrajinu kada rat bude završen i tu zemlju vidi kao buduću članicu NATO-a.
Zanimljivo, i turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan odgovarao je na istovjetno pitanje, ali je u svome odgovoru bio nešto neodređeniji poručivši, pomalo diplomatski, kako o završetku rata mogu odlučiti isključivo ruski i ukrajinski predsjednici.
U intervjuu PBS-u, američkom javnom emiteru, turski predsjednik Erdogan je naglasio da ne može dati vremenski okvir za završetak rata u Ukrajini.
“Nemoguće je da dam kalendar kada će se ovaj rat završiti ili koliko dugo će trajati”, rekao je Erdogan.
“To vam mogu kazati samo lideri obje strane”, dodao je turski predsjednik misleći pritom na ruskog predsjednika Vladimira Putina i predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog.
Zelenski priznao da kontraofanziva ne napreduje kako se očekivalo
Upitan o njegovim razgovorima s Putinom o ratu, Erdogan je rekao da se očekuje da će se sukob nastaviti “dugo vremena”.
“Da se rat završi što je prije moguće, želimo da se nadamo tome, a gospodin Putin je zapravo na strani okončanja rata što je prije moguće”, rekao je Erdogan.
Ukrajinski predsjednik Volodimr Zelenski, s druge strane, rekao je da Ukrajina neće ustupiti dio svoje teritorije zarad postizanja mira, što je jasan nagovještaj da do postizanja nekog skorijeg primirja neće biti.
“Ne, to je naša teritorija”, rekao je Zelenski u intervjuu za američku mrežu CBS.
On je rekao da će Ukrajina napredovati i oslobađati teritorije čak i kad prođe lijepo vrijeme.
Zelenski je ipak priznao da se ukrajinska vojska suočava sa teškom situacijom na frontu i da kontraofanziva ne napreduje dovoljno brzo.
Suprotstavljene pregovaračke pozicije
Da je pitanje trajanja rata u Ukrajini jedno od najvažnijih i ono na koje mnogi želi dobiti nedvosmislen odgovor svjestan je i bivši ambasador Hrvatske u Rusiji, Božo Kovačević. Ovaj iskusni diplomat, na pitanje kada misli da će se okončati rat koji Rusija trenutno vodi u Ukrajini, odgovara da ne zna, ali je ubijeđen da će „trajati dugo“.
„Stvar je u tome da su pregovaračke pozicije suprotstavljenih strana potpuno suprotne i na toj osnovi nije moguće doći do pregovornog rješenja. Jasno je da Zapad očekuje političke potrese u Rusiji. Stvari se razvijaju tako da Zapad želi dovesti Rusiju do situacije u kojoj će morati priznati vojni poraz“, kaže.
Vojni poraz Rusije ne mora nužno značiti gubitak svih okupiranih teritorija, objašnjava Kovačević, ali bi podrazumijevao takvu vrstu poraza kakvu Putinova vlast ne bi mogla prikazati kao vlastitu pobjedu. Dodaje kako je, „s obzirom na to da Zapad izbjegava izravnu konfrontaciju sa Rusijom, zbog straha od nuklearnog rata, jasno da postizanje takvog cilja, vojnog poraza Rusije, podrazumijeva dugotrajni rat“.
Problem ukrajinske kontraofanzive postao je toliko očigledan da sada čak ni ukrajinski zvaničnici ne mogu bježati od toga kao bjelodane činjenice. Jasno je, kaže Kovačević, da je nemoguće voditi uspješne i opsežne vojne akcije, „a da ste pri tome inferiorni osobito u onim ključnim dimenzijama za suvremeno ratovanje, a to se ponajprije odnosi na zračne snage“.
„Rusija apsolutno dominira u tom pogledu i nije moguće ostvariti značajne ofenzivne uspjehe ako ste u vojnom pogledu inferiorna strana. To se dogodilo u Ukrajini. Vojni analitičari su to predviđali i zapravo za dobre poznavatelje vojne struke i odnosa na bojištu to nije nikakvo iznenađenje, ali neuspjeh ukrajinske ofenzive ne znači ujedno i uspjeh Rusije. Rusija nije zapravo uspjela ostvariti dosada nijedan od svojih ciljeva“, kaže Kovačević.
Šta se desilo sa ruskim strateškim ciljevima
Iako je, kada se sitacija analizira od početnih premisa do danas, Rusija, faktički, doživjela neuspjeh, to nije zalog da će sukob biti uskoro završen, kaže Kovačević.
„Prvi cilj je bio smjena režima u Kijevu i okupacija cijele Ukrajine. Drugi cilj je bio okupacija ovih oblasti, nakon Krima, a pri tome Rusija ne kontrolira u cjelini nijednu od tih oblasti.
Strateški cilj je bio onemogućiti primanje Ukrajine u NATO i općenito spriječiti daljnje širenje tog saveza. Nedvojbeno da će Ukrajina ući u NATO kada završi rat. Isto tako, dvije nove članice koje do ovoga rata nisu razmišljale u ulasku u NATO sada su zatražile prijem, a jedna je i primljena u članstvo. Prema tome i na taktičkom i na strateškom planu Rusija zapravo doživjela neuspjeh“, zaključuje Kovačević.