Pitanje koje se postavlja poslije hapšenja osumnjičenog za curenje obavještajnih dokumenata iz Pentagona je kako je 21-godišnji mlađi član rezervnih snaga imao pristup strogim tajnama.
Džek Tešeira, koji je izveden pred sud kao osumnjičeni za curenje podataka, koje je otkrilo opseg američkog špijuniranja saveznika, radio je kao pomoćnik na sistemima sajber transporta u Nacionalnoj gardi američkog vazduhoplovstva.
Opis na sajtu Američkog vazduhoplovstva navodi da su za ovaj posao potrebne minimalne kvalifikacije – završena srednja škola i bezbjednosna provjera „jednog opsega“.
Eksperti, međutim, kažu da je ta procedura provjere prilično sveobuhvatna i da podrazumijeva provjeru obrazovanja kandidata, njihovih finansija i odnosa sa ljudima, a uključuje i razgovore sa osobama koje ga poznaju.
Prema riječima stručnjaka, to što mlada osoba od 21 godine ima pristup osjetljivim informacijama – nije ništa neobično.
”Prilično je uobičajeno da osobe njegovih godina imaju pristup povjerljivim informacijama ”, rekla je saradnica pri Tehnološkom i nacionalnom bezbjednosnom programu u Centru za novu američku bezbjednost Aleksandrija Sejmur.
Prema podacima američkog Ministarstva odbrane, skoro polovina aktivnih pripadnika američke vojske ima 25 godina ili manje.
Iako se detalji o tačnom poslu Tešeire još pojavljuju, Sejmur za BiBiSi (BBC) kaže da je moguće da je njegov posao zahtijevao pristup velikom broju obavještajnih podataka.
”Često su ljudi na njegovom nivou ispomoć starijem osoblju, i možda je bilo neophodno da zna, ukoliko je morao da sastavlja brifinge za više osoblje”, rekla je Sejmur.
Predavač na obavještajnim i bezbjednosnim studijama na Brunel univerzitetu Den Lomas kaže da hiljade ljudi u američkoj vojsci i obavještajnim strukturama ima sličan pristup podacima.
”To je dio strategije da se analitičarima obezbijedi što je više informacija s kojima mogu da radi. A to znači da potencijalno omogućavaš curenje informacija kojima se ima pristup”, rekao je Lomas.
Ovakav način upravljanja obavještajnim podacima počeo je nekoliko godina poslije napada od 11. septembra 2001. godine, kada je istraga pokazala nedostatke u dijeljenju obavještajnih podataka između različitih agencija.
Međutim, ono što je za sada nepoznato je kako je Tešeira uspio da umnoži povjerljiva dokumenta i iznese ih iz vojne baze, bilo u digitalnom formatu, ili na papiru.
Lomas napominje da prethodna velika curenja podataka, poput onih iza kojih stoje Edvard Snouden i Čelsi Mening, ukazuju da se bezbjednosne procedure ne poštuju strogo.
Advokat Mark Zaid je rekao za BiBiSi (BBC) da je radno mjesto Tešeirija najvjerovatnije obezbjeđivalo pristup Združenom međunarodnom obavještajnom komunikacijskom sistemu (JWICS), koji je opisao kao „biblioteku informacija“ američkih obavještajnih službi.
Američki ministar odbrane Lojd Ostin u četvrtak je najavio da će se preispitati procedure pristupa obavještajnim podacima. On je na konferenciji za medije objasnio da svaki pripadnik vojske, zaposleni u Ministarstvu odbrane ili kompanijama podizvođačima, koji ima pristup tajnim dokumentima, ima zakonsku i moralnu obavezu da čuva te podatke i prijavi svaku sumnjivu aktivnost ili ponašanje.