Vladajuća grčka stranka Nova demokracija odnijela je uvjerljivu pobjedu na parlamentarnim izborima u nedjelju, 21. maja, ali nije prešla prag potreban za samostalno formiranje vlade.
Nakon većine prebrojanih glasova, konzervativna Nova demokratija preuzela je uvjerljivo vodstvo od 40,8 odsto, nadmašivši radikalnu ljevičarsku Sirizu, koja je vladala od 2015. do 2019., koja je dobila 20,1 odsto.
Ministarstvo unutrašnjih poslova predviđa da bi Nova demokratija mogla osvojiti 145 mjesta u parlamentu, šest manje od apsolutne većine.
Tri dana svakom za formiranje Vlade
U ponedjeljak će grčka predsjednica Katerina Sakellaropoulou trima vodećim strankama – Novoj demokraciji, Sirizi i socijalističkom PASOK-u – dati tri dana redom za formiranje koalicione vlade.
Ako svi ne uspiju, Sakellaropoulou će imenovati privremenu vladu koja će pripremiti nove izbore otprilike mjesec dana kasnije.
Premijer i čelnik Nove demokratije Kirijakos Micotakis rekao je kako vjeruje da je dobio jasan mandat.
“Rezultati glasanja su odlučujući. Oni pokazuju da Nova demokratija ima odobrenje naroda da vlada, snažna i autonomna”, rekao je okupljenim pristalicama ispred stranačkog sjedišta u središtu Atene.
Rezultat je veliki podsticaj za Mitsotakisa, čija se administracija morala boriti sa skandalom oko prisluškivanja, pandemijom Covida, krizom troškova života i smrtonosnom željezničkom nesrećom u februaru koja je izazvala bijes javnosti.
Poraz lidera Sirize
Istovremeno, rezultat je katastrofa za Sirizu i njenog vođu Aleksisa Ciprasa, vatrenog ljevičara koji se katapultirao na vlast 2015. zahvaljujući nezadovoljstvu birača drugim strankama zbog načina na koji su se nosili s dužničkom krizom koja je pustošila grčku ekonomiju više od decenije.
Cipras je nazvao Mitsotakisa kako bi mu čestitao na pobjedi, rekao je jedan od zvaničnika Sirize.
Grčka je gotovo pala iz eurozone na vrhuncu svoje dužničke krize 2015. godine, prisiljavajući zemlju, pod Ciprasovim nadzorom, da preuzme treći paket pomoći od međunarodnih kreditora.
Micotakis, izabran 2019., predstavljao se kao siguran par ruku u svojoj kampanji za pridobijanje glasova nešto manje od 10 miliona Grka, obećavajući povećanje plata i penzija, smanjenih tokom krize.
Rezultat je nagradio Micotakisovu fokusiranost na pokušaj poboljšanja finansijskih uslova za Grke, rekao je za Reuters Panos Koliastasis, pomoćni profesor politike na Univerzitetu Peloponez.
“Takođe je imao jasan prijedlog (kako) će biti na vlasti – onaj autonomne vlade. Alternativa Sirizi, koaliciona vlada, nije bila toliko realna jer su drugi odbili saradnju”, ocijenio je Koliastasis.
Izbori u Grčkoj održavaju se svake četiri godine za parlament od 300 mjesta.