I iz Rusije krenuo izbjeglički talas, mladi masovno bježe od Putina: “Ne želim živjeti u većoj verziji Sjeverne Koreje”

Ruska analitičarka Madina Krustaljeva kaže kako studije pokazuju da će iseljavanje mladih stručnjaka najvjerojatnije dostići nivo iz 90-ih

Gotovo jednomjesečna ruska invazija na Ukrajinu pokazuje sve više štetnih posljedica po Rusiju, a jedna od njih je i masovni odlazak mladih stručnjaka iz te zemlje, koji se pribojavaju međunarodne izolacije. Fenomen poznat i kao “odliv mozgova” tako je postao svakodnevica.

Za Aleksandra (ime je izmijenjeno radi zaštite identiteta, op.prev.) nije toliko važno što su s polica u trgovinama nestali proizvoda sa Zapada, niti što su zatvoreni McDonald'si, već ga je na razmišljanje o napuštanju Rusije nagnalo to što se boji da su svi njegovi ciljevi, snovi i planovi “otišli k vragu”.

Prevodilac je iz Moskve u kasnim dvadesetim godinama života, a kaže kako su brojni njegovi prijatelji već pobjegli u zemlje poput Turske, Gruzije i Armenije, dok ih se pozamašan broj upravo sprema na taj korak.

– Praktično ne postoji način da se u Rusiji zaradi dovoljno za život ako nisi u sistemu korupcije, politički povezan ili u kriminalu. Javljaju se glasine kako bi Rusija mogla biti isključena s Interneta. Ako se to dogodi, bježim odmah odavde. Ne želim živjeti u golemoj Sjevernoj Koreji – kazao je za Daily Telegraph.

Odliv mozgova predstavljaće novi udarac ruskoj ekonomiji koja se već bori s teškim sankcijama Zapada i odlaskom velikih korporacija poput Coca Cole i Zare. Mladi Rusi boje se ekonomske depresije koja će zavladati i uništiti im životnu i poslovnu perspektivu. Moskva se, podsjeća list, suočava s teškom finansijskom situacijom te je prošle sedmice po prvi put od Boljševičke revolucije zatražila 30-dnevno odlaganje plaćanja svog duga međunarodnim kreditorima. Nije imala potrebnih 117 miliona dolara koje je trebala isplatiti.

Zvaničnici u Gruziji, zemlji koju je Putin takođe napao još 2008., potvrdili su da je oko 25 tisuća Rusa do sada došlo k njima, a drugi su otišli u Armeniju, Finsku i Kazahstan. Samo u Armeniji zabilježeno je šest hiljada dolazaka, a broj se povećava iz dana u dan. Motivaciju za bijeg iz zemlje koja je počela rat u Ukrajini mnogi vide i u glasinama kojima se najavljuje uvođenje izvanrednog, ratnog stanja kako bi se smirili nemiri na ruskim ulicama te zatvorile granice i spriječio egzodus Rusa. Neke od mjera već su uvedene, pa ruski državljani tako ne smiju napustiti državu s više od deset hiljada dolara u devizama. Mladi Rusi pribojavaju se potpunog kolapsa ekonomije i povratka u najmračnija vremena Sovjetskog saveza.

Igor, 30-godišnji IT stručnjak, kaže kako u svom društvu više nema nijednog prijatelja koji ne planira odlazak, a u razgovoru s njima osjeća da su izgubili svaku nadu.

– Naše društvo kolabira. Kao dijete sam živio u devedesetima i ne želim to ponovno prolaziti. Želim se preseliti u London gdje možda mogu učiniti nešto za svoju porodicu – rekao je.

Telegraph ističe kako gubitak mlade, talentovane i obrazovane radne snage uvijek vodi do smanjenja društvenog rasta, smanjuje porezne prihode, stvara manjak kvalitetne radne snage i uništava firme koje donose zaradu. Studija MMF-a pokazala je da bi kumulativni rast BDP-a u Istočnoj Europi bio realno za čak sedam posto veći u periodu od 1995. do 2012. da nije došlo do iseljavanja.