Američki predsjednik Donald Tramp trebalo bi da dobije Nobelovu nagradu za mir zbog uloge u pomirenju Sjeverne i Južne Koreje, piše britanski “Telegraf”
gettyimages
-Odbor za dodjelu Nobelove nagrade ima svojevrstan fetiš da dodeljuje nagradu za mir političarima lijevog centra, bez obzira na njihove zasluge-, navodi se u autorskom tekstu novinara Danijela Mekartija.
Mekarti tu pominje bivšeg američkog predsjednika Džimija Kartera koji je bio angažovan na nekoliko mirovnih inicijativa, a koji je Nobela za mir dobio 2002. godine, kao i bivšeg potpredsjednika SAD Al Gora koji je Nobela za mir dobio 2005. zbog svojih nastupa oko klimatskih promjena.
Osim toga, u tekstu se pominje i Trampov prethodnik Barak Obama koji je Nobela za mir dobio 2009. godine i to “sa još slabijim uporištem”:
“Na mjestu predsednika u tom trenutku nije bio ni godinu dana, a u to vreme apsolutno ništa nije postigao za mir. Ipak, bio je simbol nade za lijeve centriste u cijelom svetu koji nijesu mogli ni da zamisle anarhiju koja će se dogoditi u Libiji ili beskrajne ratove koji će voditi dronovima”, piše “Telegraf”.
Mekarti tu ističe da bi ove godine nagrada trebalo da ode “američkom lideru koji je to napokon zaslužio – Trampu”, ali ističe i da je veliko pitanje da li će se Odbor za dodjelu Nobela “osloboditi ideološke kape pod kojom deluje”.
“Predsjednik Tramp sve je što Obama nije bio. On je više čovjek desnice nego ljevice. Drzak je i intenzivno prezren od većine u svijetu, posebno elita. Obama je bio voljen, koliko je Tramp prezren. Ipak, jedina stvar koja bi trebalo da bude bitna je ono što je Tramp postigao, kao suprotnost onome što Obama nije”, navodi se u tekstu.
Kako navodi, ako Tramp uspije da dogovori kraj nuklearnih provokacija Sjeverne Koreje time će riješiti jednu od najopasnijih kriza sa kojima se svijet suočava.
Takođe, u tekstu se ističe da je američki predsjednik Teodor Ruzvelt 1906. godine dobio Nobela za posredovanje u ratu između Rusije i Japana, ali i da bi “mnogo veći diplomatski trijumf bilo ono što bi Tramp mogao da postigne na Korejskom poluostrvu”.
“To bi svakako trebalo biti dovoljno dobro za Nobelov odbor. Međutim, razlika između Trampa i Obame sugeriše da možda neće biti. Obama je došao na poziciju moći obećavajući da će se zauzimati za mir na način na koji to radi lijevi centar, kroz poniznost i razumevanje. Tramp je koristio oštru retoriku i prijetio nasiljem kako bi promenio postojeće stanje u Sjevernoj Koreji. Ta metoda nije popularna, ali je urodila plodom”, zaključuje “Telegraf”.
Podsjećamo, predsjednici Južne i Sjeverne Koreje Mun Džae In i Kim Džong Un postigili su u petak istorijski dogovor o denuklearizaciji i prestanku rata.
Nešto ranije je Kim postao prvi severnokorejski lider koji je kročio u Južnu Koreju od podjele ratom 1953. godine, a 2018. godina bi mogla da uđe u istoriju kao početak nove ere u odnosima dvije zemlje i godina u kojoj je završen decenijski rat.
BBC piše da su se “u trenutku punom simbolike“ lider Sjeverne i Južne Koreje Mun Džae In rukovali na granici.
Građani su potom sa iznenađenjem gledali kako Kim Džong Un poziva južnokorejskog lidera da na trenutak kroči u Severnu Koreju, što je on i učinio, nakon čega su se zajedno vratili u Južnu Koreju, sve vreme držeći se za ruke.
izvor:b92.net