Ponedjeljak, 23 Maja, 2022
Rubrika:

Bivši šef CIA-e: ‘Sve što Putin radi ima korijene u događajima iz ‘91, Ukrajinu vidi kao bodež u srcu Rusije‘

Dobar poznavalac ruske spoljne politike pokušava odgovoriti na pitanje što pokreće Putina i što želi postići vojnom prijetnjom

Robert Gates, bivši američki ministar odbrane u vrijeme mandata Georgea Busha mlađeg i Baracka Obame i bivši direktor CIA-e, za Financial Times je dao svoje viđenje krize u Ukrajini i pokušao objasniti što zapravo želi Vladimir Putin.

‘Evropa i SAD nervozno iščekuju vidjeti hoće li ruski predsjednik Vladimir Putin zaista izdati zapovijed o invaziji na Ukrajinu. Zapadne političare već godinama zbunjuje što zapravo pokreće Putina. Nakon ruske aneksije Krima 2014., tadašnji američki državni sekretar John Kerry požalio se: ‘U 21. stoljeću se jednostavno ne ponašaš kao da je 19. stoljeće i ne okupiraš dio neke druge zemlje.’

Drugi su Putinovu agresivnu politiku nazvali ‘neobjašnjivom’ i kazali da će sigurno dovesti do nereda. Ipak, evo nas na početku 2022. i čekamo da Putin odluči. Vjerujem da su njegovi postupci, koliko god bili žalosni, ipak razumljivi. Gotovo sve što Putin radi kod kuće i u inostranstvu, ima korijene u raspadu Sovjetskog Saveza 1991., koji je za njega označio kolaps četiri stoljeća starog Ruskog carstva i pozicije Rusije kao velike sile. Što se unutrašnje politike tiče, sovjetski kolaps i naknadno razdoblje ‘reforme’ doveli su do haosa, bezakonja, siromaštva i dramatičnog slabljenja centralne vlasti od strane oligarha i regionalnih vlasti.

Jednostavni ciljevi

Otkako je 1999. postao predsjednik, Putinovi su ciljevi bili jednostavni: vratiti i proširiti autoritet centralne vlade (da ne spominjemo jačanje njegove lične dominacije i bogatstva) i vratiti Rusiju njenoj istorijskoj ulozi velike sile. Ukratko, autoritarnost u domovini i agresija u inostranstvu.

Obnova uloge Rusije kao velike sile započela je povratkom na njenu istorijsku politiku stvaranja tampon zone od podređenih država na periferiji – tzv. bliskom inostranstvu. Putinovo prihvatanje ove strategije osiguranja bliskog inostranstva vidljivo je u njegovim akcijama u Bjelorusiji, Moldaviji, Pridnjestrovlju, Gruziji, jermensko-azerbejdžanskom sukobu 2020., Kazahstanu i, najdramatičnije, Ukrajini. Putin nema želju ponovno stvoriti Sovjetski Savez — ne želi biti odgovoran za probleme bivših sovjetskih republika. Ono što Putin želi je podaništvo i da se te sada nezavisne države priklone Moskvi s kojom će činiti savez protiv Zapada i demokratije.

Bivši američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Zbigniew Brzezinski primijetio je da bez Ukrajine rusko carstvo ne može postojati. Putin se boji Ukrajine koja je ekonomski i politički orijentisana prema Zapadu sa sve prisnijim sigurnosnim odnosima sa SAD-om i drugim članicama NATO-a – čak i ako sama nije članica saveza. On to smatra glavnim sigurnosnim rizikom i alternativnim ekonomskim i političkim modelom koji će i Rusima vjerovatno biti sve privlačniji. Sve to je bodež uperen u srce Rusije. Čini se da je Putin stoga odlučan preduzeti sve mjere koje smatra potrebnima da ili destabilizuje i sruši sadašnju zapadno orijentisanu vladu Ukrajine ili da pokuša zauzeti zemlju vojnom silom. Putinova obnova Rusije kao velike sile takođe uključuje značajno jačanje vojnih sposobnosti zemlje, kao i vođenje agresivne vanjske politike, posebno na Bliskom istoku i u Africi.

SAD glavni neprijatelj

SAD Putin vidi kao glavnog neprijatelja i odlučan je učiniti sve što može kako bi Amerikancima stvorio napetost kod kuće, poremetio im odnose sa saveznicima miješanjem u njihove unutrašnje poslove i oslabio poziciju SAD-a na međunarodnom planu. U tim nastojanjima našao je partnere sa zajedničkim ciljevima u Kinezima. Zbog zakržljale ruske ekonomije, demografskih izazova i drugih slabosti kod kuće, Putin je imao loše karte – ali do sada je ipak igrao prilično vješto. Dobio je i veliku, nenamjernu pomoć od SAD-a. Američke domaće podjele i skoro paralizovan Kongres, povlačenje SAD-a s Bliskog istoka, šest decenija duga uloga globalnog vođe i sramotno protjerivanje Amerike iz Afganistana, naveli su mnoge zemlje da zaštite svoje interese i razvijaju bliže ekonomske, političke i sigurnosne veze s Rusijom i Kinom.

Putinov problem je u tome što se, kao što je obično slučaj s diktatorima, previše zaigrao. Njegove agresivne prijetnje Ukrajini podstakle su NATO i ponovno potvrdile koje mu je, zapravo, svrha. Njegova prijeteća politika podstakla je kod Ukrajinaca još izraženiji antiruski sentiment i otjerala zemlju dublje u zagrljaj Zapada. Svaka ruska vojna akcija rezultiraće ukrajinskim otporom, kao i većim vojnim razmještanjem NATO-a na zapadnoj granici Rusije, potencijalnom obustavom plinovoda Sjeverni tok 2 i bolnim ekonomskim sankcijama.

Moskva je rasporedila oko 100.000 vojnika na granice Ukrajine. I što sada? Putin se nalazi u situaciji u kojoj bi uspjeh Rusije bio definisan ili promjenom vlasti u Kijevu (s novim nasljednikom bliskim Moskvi) ili vojnim osvajanjem zemlje. Francuski diplomata iz 18. stoljeća Talleyrand je kazao: ‘S bajonetima možete raditi sve što želite osim sjediti na njima.’ Putin mora uskoro upotrijebiti te trupe ili će biti suočen s poniženjem ako ih povuče, a da pritom ne postigne ništa osim da Ukrajinu gurne bliže Zapadu. U oba slučaja doveo se u težak položaj u zemlji i inostranstvu. SAD i njihovi saveznici moraju učiniti sve što mogu da njegove probleme učine još većima.’

Najnovije

Mašković: Crna Gora ostaje čvrsto na svom geostrateškom evroatlantskom kursu

„EU je naš važan i pouzdan partner i Crna Gora ostaje čvrsto na svom geostrateškom evroatlantskom kursu, naročito imajući u vidu da smo članica...

Uložena žalba na presudu Veljoviću

Podgorički Viši sud, odlučivaće o žalbi na presudu cetinjskog Osnovnog suda, kojom je Veselin Veljović, oslobođen optužbe da je izvršio krivično djelo napad na...

Mbape: Odlučio sam prošle sedmice, zvao sam lično Peresa

Kilijan Mbape je poremetio tržište u subotu kada je objavio da je produžio ugovor sa Pari Sen Žermenom. “Donio sam odluku prošle sedmice, prije toga...

Italija razvila plan za mir u Ukrajini, Rusija ga razmatra

Italija je razvila plan za postizanje mira u Ukrajini, rekao je italijanski ministar vanjskih poslova Luiđi di Majo. Prvi je cilj zaustavljanje borbi u nekim...

Abazović stigao u Davos, sjutra sastanak sa predsjednicom MMF-a

Predsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović u trodnevnoj je posjeti Švajcarskoj, gdje će učestvovati na godišnjem sastanku Svjetskog ekonomskog foruma. Kako je saopšteno iz Abazovićevog kabineta,...

Najčitanije

Povezano

Italija razvila plan za mir u Ukrajini, Rusija ga razmatra

Italija je razvila plan za postizanje mira u Ukrajini, rekao je italijanski ministar vanjskih poslova Luiđi di Majo. Prvi je cilj zaustavljanje borbi u nekim...

Ruski diplomata pri UN-u podnio ostavku: Nikada se nisam toliko stidio svoje zemlje

Boris Bondarev, ruski diplomata u Kancelariji Ujedinjenih nacija u Ženevi podnio je ostavku prije nego što je poslao pismo stranim kolegama u kojem govori...

Konjević: Vlada snažno osuđuje agresiju Rusije na Ukrajinu, uskoro naredna donacija Vojsci i narodu Ukrajine

Na inicijativu Sekretara odbrane SAD Lojda J. Ostina III održan je drugi sastanak Kontakt grupe za podršku Ukrajini, kojem su prisustvovali ministri odbrane i...

Bilčik: Ukrajnici se bore i za evropsku budućnost Zapadnog Balkana, EU očekuje da se zemlje koje teže članstvu priključe sankcijama

Izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Vladimir Bilčik izjavio je da EU očekuje da se sve zemlje koje teže članstvu u Uniji pridruže sankcijama protiv Rusije i...

Komentari

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve