Zamjenik šefa kabineta Ujedinjenih nacija za pomoć u Avganistanu pozvao je talibane da odmah ukinu zabrane ženama da pohađaju univerzitete i zabranu da rade za nevladine organizacije nakon sastanka s ministrom visokog obrazovanja vlade koju predvode talibani.
Markus Potzel, izaslanik UN-a, bio je prvi međunarodni zvaničnik koji se sastao s ministarkom visokog obrazovanja Nidom Mohammad Nadim otkako je prošlog mjeseca uvedena zabrana visokog obrazovanja za žene.
Misija UN-a za pomoć Avganistanu (UNAMA) objavila je na Twitteru nakon sastanka da Avganistan ulazi u novo razdoblje krize.
“Talibanske zabrane obrazovanja žena i rada za humanitarne agencije naštetiće svim Avganistancima”, saopštila je misija, dodajući da je Potzel pozvao na hitno ukidanje zabrana tokom sastanka 7. januara.
Humanitarnu pomoć treba 28 miliona ljudi
Zahra se oslanjala na donacije ulja za kuvanje, riže i brašna od lokalnih i stranih humanitarnih agencija kako bi prehranila svoje sedmero djece, piše engleski servis Radija Slobodna Evropa.
Ova 35-godišnjakinja je među milionima Avganistanaca koji su primili pomoć koja im je spasila živote suočeni s pogoršanom humanitarnom i ekonomskom krizom.
No mnogi od njih bili su prisiljeni brinuti se sami za sebe nakon što su velike međunarodne humanitarne organizacije nedavno prekinule operacije u Avganistanu, uključujući hitnu distribuciju hrane, zdravstvenih usluga i obrazovanja.
Odluka je uslijedila nakon što su talibani 24. decembra svim domaćim i stranim nevladinim organizacijama zabranili zapošljavanje avganistanskih žena. Nevladine organizacije kažu da su hiljade avganistanskih žena koje zapošljavaju ključne u distribuciji pomoći ugroženim zajednicama.
“Poslije Boga, zavisili smo od pomoći ovih organizacija. Sad nemamo šta jesti”, rekla je za Radio Azadi Zahra, koja živi u udaljenoj pokrajini Gor u središnjem Avganistanu.
Zahra je rekla da će njena porodica biti prisiljena preduzeti ekstremne mjere kako bi preživjela ako pomoć ne stigne.
”Moramo prodati jedno od svoje djece kako bismo spasili živote ostalih”, rekla je.
Ujedinjene nacije procjenjuju da više od 28 miliona Avganistanaca, ili više od 70 posto stanovništva, treba humanitarnu pomoć.
”Više od šest miliona na korak je od gladi”, saopštio je UN.
U nedostatku podrške vlade ili funkcionalne ekonomije, humanitarna pomoć bila je slamka spasa za većinu Avganistanaca.
Talibansko preuzimanje vlasti u Avganistanu 2021. izazvalo je ekonomski kolaps i pogoršalo humanitarnu krizu. Zapadni donatori naglo su prekinuli pomoć, a talibanska vlada je pogođena međunarodnim sankcijama. Međutim, organizacije za pomoć koje finansiraju međunarodni donatori nastavile su s radom.
Orzala Ashraf Nemat, avganistanska istraživačica, kaže da će talibanska zabrana ženama koje rade za nevladine organizacije imati “vrlo ozbiljan uticaj” na Avganistance.
Ona kaže da mnoge programe pothranjenosti i sigurnosti hrane sprovode žene. To je zato što samo oni mogu pristupiti i distribuirati pomoć drugim ženama i djeci, najpotrebitijim segmentima društva.
Prema istraživanju UN-a, od 151 lokalne i međunarodne nevladine organizacije koje djeluju u Avganistanu, samo 15 posto reklo je da mogu biti potpuno operativne bez ženskog osoblja. Mnogi su pozvali talibane da ponište svoju zabranu.
Nemat kaže da će, s obzirom na zavisnost Avganistanaca o stranoj pomoći, zajednice vjerovatno izvršiti pritisak na talibane da ponište zabranu.
“Ljudi znaju da su te mogućnosti dostupne samo ako se humanitarna pomoć može dostaviti”, rekla je.
Zaustavljanje operacija
Plemenski vođe u jugoistočnoj pokrajini Khost pozvali su 5. januara talibane da ponište svoju odluku. Talibanski ministar zdravstva već je iz zabrane izuzeo žensko zdravstveno osoblje.
Veteranski humanitarni radnik Anders Fange vodio je Švedski odbor za Avganistan, jedan od najznačajnijih humanitarnih projekata u zemlji, tokom prvog mandata talibana na vlasti od 1996. do 2001. godine.
Kaže da, iako su mnoge humanitarne aktivnosti privremeno obustavljene, trajna talibanska zabrana ženama koje rade za nevladine organizacije mogla bi podstaknuti zapadne donatore da napuste Avganistan.
“U kombinaciji sa sankcijama protiv talibana, to znači da postoji rizik da će humanitarne operacije biti manje-više zaustavljene”, rekao je.
Mnogi talibanski čelnici su pod sankcijama UN-a i Zapada, dok nijedna država nije priznala njihovu vladu. Njemačka vlada planira obustaviti finansijsku pomoć Avganistanu i strahuje se da bi druge zemlje mogle slijediti taj primjer.
To je scenarij sudnjeg dana za mnoge Avganistance.
“Potpuni odlazak svih humanitarnih agencija bio bi krajnje katastrofalan s obzirom na opseg i dubinu ove humanitarne krize”, rekao je avganistanski istraživač Nemat.
Lima, Avganistanka koja živi u južnom gradu Kandaharu, izgubila je posao humanitarne radnice nakon talibanske zabrane. Kao jedina hraniteljica svoje šire porodice od 15 članova, ona kaže da je talibanski poredak gurnuo domaćinstva koja vode žene, poput njenog, prema gladovanju.
“Za talibane, jedini način da se riješe svih avganistanskih žena je da ih sve ubiju odjednom”, rekla je Lima, koja nije otkrila svoje pravo ime zbog straha od odmazde.