U Avganistanu, zemlji sa oko 35 miliona stanovnika održavaju se predsjednički izbori. Talibani napadima hoće da spriječe narod da izađe na biračka mjesta. Eksperti upozoravaju na veliku krizu nakon prebrojavanja glasova.
9,7 miliona birača u Avganistanu bira novog predsjednika, četvrti po redu od pada talibana 2001. Talibani odbacuju održavanje izbora i u prošlosti su već u više navrata napadali birališta. U međuvremenu opet kontrolišu više od polovine Avganistana.
“Angažovali smo 72.000 policajaca, koji treba da obezbjeđuju 4.949 biračkih mjesta”, kazao je portparol avganistanskog Ministarstva unutrašnjih poslova za DW. Ipak, u više napada talibana, jutros je poginulo najmanje dvoje a ranjeno 17 ljudi. Za 400 birališta se već sada ne može garantovati bezbjedno održavanje izbora pa će ona danas ostati zatvorena.
U napadu tokom predizbornog mitinga Ashrafa Ganija protekle nedjelje u provinciji Parvan poginulo je 26 ljudi. Talibani su preuzeli odgovornost za napad. Predsjednički kandidat je prošao nepovrijeđen.
Mnogi Avganistanci su u telefonskim razgovorima sa DW kazali da su odlučni i žele da izađu na birališta. Drugi pak kažu da je rizik prevelik. “Ja u subotu iz bezbjednosnih razloga neću ići da glasam”, kazao je stanovnik Kabula Nilofar Džabari za DW. “Ne znam ni običnim danima, kada izađem iz stana, da li ću se živ vratiti kući. A prijetnje za izbore su mnogo veće.”
Čudo da se izbori uopšte održavaju danas
Prije samo mjesec dana skoro da niko nije računao s tim da će se predsjednički izbori u Avganistanu održati danas, kako je bilo planirano. Skoro svi posmatrači su polazili od toga da su SAD i talibani ranije postigli dogovor, kojim bi se omogućilo povlačenje američkih trupa iz Avganistana a talibanima učestvovanje u vlasti. Sve interesne grupe, partije i kandidati očekuju da bi jedan ovakav dogovor mogao da pomjeri termin održavanja izbora.
Zbog toga nije ni bilo ozbiljne predizborne borbe, mnogi kandidati su čekali i koncentrisali se na unutrašnje-avganistanski dijalog, koji bi otpočeo nakon postignutog sporazuma.
Ali, onda je sve krenulo drugim tokom. Američki predsednik, Donald Tramp prekinuo je pregovore sa talibanima početkom septembra. Time je sve iznenadio. Odjednom su okvirni uslovi bili potpuno drugačiji i više nije bilo razloga da se dogovoreni termin održavanja izbora 28. septembar ponovo pomjera.
Kampanja na brzinu
Ukupno 18 kandidata prijavilo se nezavisnoj Izbornoj komisiji Avganistana (IEC). Eksperti smatraju da mnogi od njih nemaju realne šanse. Neki do njih su u međuvremenu čak povukli kandidaturu. A samo dva kandidata važe za favorite. Aktuelni predsjednik Ashraf Gani i predsednik njegove vlade Abdulah Abdulah.
Na prečac koncipirana izborna kampanja i dvojice najizglednijih kandidata počela je kasno i bila je suzdržana. “U 14 od 34 avganistanske provincije uopšte nije bilo velikih predizbornih mitinga”, kazao je Jusuf Rašed, nezavisni posmatrač iz Slobodnog i fer izbornog foruma (FEFA).
Prava kriza nakon izbora?
Već 2014. su Gani i Abudlah stajali jedan nasuprot drugom u izbornoj trci za predsjedničku funkciju. Nakon izbora su obojica proglasila pobjedu, što je zemlju dovelo na ivicu građanskog rata. Jedan drugom su prebacivali izborne manipulacije. Konfrontacije su prestale tek kada su SAD reagovale i podijelile vlast između predsednika (Gani) i premijera (Abdulah).
Posmatrači strahuju da bi se mogao ponoviti scenario iz 2014, ukoliko Izborna komisija ne bude mogla da proglasi jasnog pobjednika ili ako jedan od kandidata bude osporavao izborni rezultat. “Još uvijek smo zabrinuti zbog transparentnosti izbora”, kazao je posmatrač Rašid.
On smatra da će izlaznost biti ispod 50 procenata. “Ukoliko pak na izbore izađe više od četiri miliona hrabrih građana, onda bismo ove izbore mogli da posmatramo kao uspjele”, kazao je Rašid.
Da bi se smatrao pobjednikom, kandidat mora da osvoji više od 50 odsto glasova izašlih birača. Ako nikom to ne pođe za rukom, ide se u drugi krug.