Havijer Milei osvojio je najveći broj glasova na predsjedničkim predizborima u Argentini, iako mu je predviđan daleko slabiji rezultat.
Havijer Milei, političar krajnje desnice i poštovalac bivšeg američkog predsjednika Donalda Trampa, osvojio je najviše glasova na predizborima za mjesto predsjednika Argentine.
Predizbori, u kojima učestvuju predsjednički kandidati svih partija, glavni su indikator rezultata prvog kruga izbora, koji će biti održan 22. oktobra.
Milei je osvojio 30 odsto glasova, nadmašio je očekivanja i odnio pobjedu nad poznatijim političarima.
Argentinski mediji su ovaj rezultat opisali kao “politički zemljotres”.
Predizbori u Argentini drugačiji je nego u drugim državama, pošto mogu da se kandiduju i nestranačke ličnosti koji prikupe dovoljan broj potpisa.
Izlazak na glasanje je obavezan.
Prema prethodnim ispitivanjima javnog mnjenja, Milei je imao manju podršku od Serhija Mase, ministra ekonomije Argentine i političara lijevog centra, kao i od konzervativne kandidatkinje Patrisije Bulrih.
Ali, poslije prebrojavanja više od 97 odsto glasova, Milei je osvojio 30,06 odsto, Bulrih je dobila 28,27 odsto, a Masa 27,24 odsto podrške.
List Nacija uporedio je Mileijev uspon sa cunamijem.
On je nekada bio televizijsko lice.
Iako je od 2021. godine bio kongresmen, voli da se predstavlja kao politički autsajder.
Njegovi antirežimski stavovi dopali su se argentinskim biračima, koji su bijesni na aktuelnu i prethodne vlasti, koje nisu uspjele da razriješe ekonomsku krizu u toj zemlji.
Godišnja stopa inflacije je veća od 115 odsto, svaki četvrti stanovnik Argentine živi u siromaštvu, a peso, lokalna valuta, toliko je izgubila vrijednost da su fudbalski navijači širom svijeta cijepali novčanice kako bi zadirkivali Argentince.
Milei je i oštro napao političke protivnike iz partija sa najvećom podrškom.
U govoru poslije pobjede u nedjelju rekao je radosnim obožavaocima da su “uspjeli da stvore alternativu koja može da se suprotstavi i stavi tačku na parazitsku, lopovsku i beskorisnu političku kastu”.
Ovaj 52-godišnji političar obećao je da će ukinuti Centralnu banku Argentine, zamijeniti peso američkim dolarom i privatizovati javna preduzeća koja posluju sa gubicima.
Milei zagovara i labaviju kontrolu upotrebe oružja, što podsjeća na politiku Žaira Bolsonara, bivšeg brazilskog predsjednika i lidera krajnje desnice.
Istakao je i da se protivi abortusu osim u slučajevima kada je život majke ugrožen, a obećao je tokom kampanje da će “štiti živote djece od kontracepcije”.
Obrušio se na program seksualnog obrazovanja u školama, koji vidi kao trik za uništenje “tradicionalne porodice”.
Milei negira i postojanje klimatskih promjena.
Često je odjeven u trenerke i kožnu jaknu, pjeva rok pjesme, namjerno se ponaša provokativno i često napada “ljevičare” u burnim izlaganjima koja obiluju psovkama.
Iznenađujuće dobar rezultat koji je postigao na predizborima, osvojivši 10 odsto više glasova nego što se očekivalo, mogao bi da dovede do promjene vrijednosti argentinske valute na svjetskim berzama.
Njegovi obožavatelji u zanosu su proslavljali ovaj uspjeh, a on im je poručio:
“Mi smo prava opozicija, jedini koji stvarno žele promjene, zapamtite da je drugačija Argentina nemoguća sa istim ljudima, onima koji su uvijek bili neuspješni, onima koji su su takvi u prethodnih 100 godina”.
Bulrih i Masa, koji zauzeli drugo i treće mjesto, pokušaće da se konsoliduju do prvog kruga predsjedničkih izbora 22. oktobra.
Ukoliko nijedan od kandidata ne osvoji 45 odsto glasova ili 40 odsto uz 10 procenata razlike u odnosu na rivale, u drugi krug, koji se održava 19. novembra, plasiraće se dva kandidata sa najvećom podrškom.
Argentina nije prva zemlja u tom regionu gdje su antirežimski kandidati uzburkali političku scenu.
Nezavisni kandidat Rodolfo Ernandez je dobio najviše glasova u prvom krugu predsjedničkih izbora u Kolumbiji 2022. godine, ali je u drugom krugu izgubio u tijesnoj trci protiv bivšeg ljevičarskog pobunjenika Gustava Petra.
U Čileu je Hoze Antonio Kast, kandidat krajnje desnice, pobijedio u prvom krugu 2021, ali je u drugom poražen od Gabrijela Borića, bivšeg studentskog lidera i ljevičara porijeklom iz Hrvatske.
Obožavaoci bivšeg brazilskog predsjednika Žaira Bolsonara nisu prihvatili rezultate predsjedničkih izbora iz 2022. godine, gdje je on izgubio od Luiza Inasija Lule da Silve, te su upali u brazilski Kongres nekoliko dana pošto je novi predsednik položio zakletvu 1. januara ove godine.