Pozicija ruskog predsjednika Vladimira Putina čvrsta je uprkos vojnim porazima u Ukrajini, traljavoj mobilizaciji i unutrašnjim političkim sukobima, kaže za Reuters više dobro obaviještenih izvora, ali neki upozoravaju da se to može promijeniti ako zaprijeti potpuni poraz.
Većina njih ocjenjuje da su vojni porazi koje je ruskim okupatorima nanijela ukrajinska vojska naoružana zapadnim oružjem bio jedan od najtežih trenutaka u više od dvadeset godina Putinove vlasti.
“Za sada se drži”
No ti izvori, među kojima su sadašnje i bivše zapadne diplomate i vladini zvaničnici, slažu se da Putinu ne prijeti nikakva neposredna prijetnja bliskih saradnika, vojnih ili obavještajnih službi.
“Za sada, Putin se drži”, kaže Anthony Brenton, bivši ambasador u Rusiji.
Na vlasti od 1999., sedamdesetogodišnji Putin prebrodio je brojne domaće krize i ratove, ugušio je više uličnih protesta i zapravo neutralizovao svaku istinsku opoziciju.
Putinova “posebna vojna operacija”, kako on naziva invaziju na Ukrajinu započetu 24. februara, stvorila je najnapetije odnose između Rusije i Zapada od kubanske krize 1962. na što je Zapad reagovao najoštrijim sankcijama Moskvi u istoriji.
Njegova vojska morala je izvesti ponižavajuća povlačenja i pretrpjeti velike gubitke, a stotine hiljada ruskih muškaraca pobjeglo je u inostranstvo kako bi izbjeglo mobilizaciju. Od početka invazije Putin nije prezao ‘mahati’ i nuklearnim oružjem čime je, smatraju neki, zapravo pokazao svoju slabost.
“Ako se Rusi budu morali povlačiti u proljeće, situacija bi mogla postati problematična za Putina”
Neki saveznici – od “Putinova pješaka”, kako sam sebe naziva čečenski vođa Ramzan Kadirov, do “Putinova šefa” što je nadimak prvog čovjeka plaćeničke grupe Wagner – optužili su vojne zapovjednike da loše upravljaju ratom.
Brenton kaže da ni politička ni poslovna elita nijesu javno kritikovale Putina, ali pitanje je koliko će to potrajati.
“Budu li u poziciji da se moraju povlačiti u proljeće iduće godine, mogli bi predosjetiti da situacija doista postaje problematična za Putina – ne za široke mase, već za elitu.”
“Tu je skupina ljudi koji se vode isključivo vlastitim interesima i ne žele biti dio poraza”, naglašava on.
“Radne rasprave”
Protesti protiv mobilizacije, odbijanje službenog Kijeva da pregovara s Putinom i očito spontana i zatim brzo povučena izjava američkog predsjednika Joea Bidena da Putin ne smije ostati na vlasti, podstakli su spekulacije o budućnosti prvog čovjeka Kremlja.
Putinov portparol Dmitrij Peskov odbacio je kao “potpuno neistinite” navode američkog dnevnika Washington Posta da se jedan od bliskih Putinovih saradnika sukobio s njim oko rata, ali je rekao da se o tome kao i o drugim pitanjima otvoreno raspravlja.
“Postoje radni argumenti: o ekonomiji, vođenju vojne operacije”, rekao je Peskov novinarima, no “to nije znak nikakvog raskola”. Kremlj tvrdi da Putina podržava velika većina Rusa i da je on nadmoćno pobijedio na izborima 2018.
Ruski politički sistem poznat je po netransparentnosti, a bilo je nesuglasica u pogledu invazije, piše Reuters. Visokopozicionirani zapadni zvaničnik koji izbliza prati situaciju, ali nije želio biti imenovan jer je riječ o osjetljivom pitanju, rekao je da do sada nije bilo odlazaka važnih saradnika.
“Postoje unutarnji sukobi, ali Putin ne gubi kontrolu”
Postoje znaci unutarnjih sukoba, pritužbi i sporog odlučivanja, “ali nema naznaka da on (Putin) gubi kontrolu”.
Američki zvaničnik koji je iz istog razloga odbio da bude imenovan rekao je da i Washington i njegovi saveznici Putinovu poziciju smatraju sigurnom.
Uz jake obavještajne službe koje podržavaju politički sistem satkan od pomno nadziranih poslušnika, bilo bi zbilja teško i opasno za nekoga ko bi krenuo protiv Putina.
Andrew Weiss, stručnjak za Putina u Carnegie Endowmentu, rekao je da je javno mnijenje u Rusiji manje važno nego na Zapadu, da su stvarni protivnici Putina pobjegli ili su u zatvoru, a on je okružen lojalnim suradnicima.
“Pokažite mi osobu koja bi ušla u Putinovu kancelariju i rekla mu ‘gotovo je s tobom’. Pa ko bi imao hrabrosti za takvo nešto?” pita Weiss, koji je napisao knjigu o Putinu.
Rekao je da bi ruski lider mogao biti svrgnut pučem u Kremlju, pobunom elita ili bunom poput “pada Bastilje”. Podsjeća da se irački vođa Sadam Husein održao na vlasti više od deset godina nakon invazije na Kuvajt kada je poražen u Zalivskom ratu.
Strahovlada
Tatjana Stanovaja, utemeljiteljica analitičke firme R.Politik, smatra da će Putin biti u teškom položaju ako ne bude imao načina izlaska iz sukoba.
U tom slučaju, elita će pokušati uvjeriti Putina da se povuče, predviđa ona i dodaje da nema naznaka da bi mogao doživjeti udar kojima su svrgnuti bili sovjetski lider Nikita Hruščov 1964. ili Mihail Gorbačov 1991.
“Ako uspije da ispuni neizrečena obećanja data eliti i stanovništvu – stabilnost, mir, penzije i plate – tada mu ništa ne može zaprijetiti”, kaže ona.
“Ali ako … ruska vojska bude potisnuta do starih granica na kojima je bila prije ruske aneksije, ako ukrajinska vojska krene u ofanzivu dalje… i ako proračun ne može sve to da podmiri i počne li kasniti isplata penzija, elite će se postupno mobilizovati”.
“Većina Rusa će podržati Putina bez obzira što ovaj odluči”
Iako ankete u Rusiji pokazuju da raste uznemirenost stanovništva, jedan francuski diplomatski izvor smatra da Putin, koji vlada uticajnim državnim medijima, može zadržati uzde vlasti.
“Ne zaboravimo strahovladu”, rekao je izvor. “I dalje mislim da će većina Rusa podržati Putina bez obzira što ovaj odluči.” Da bi Putin pao s vlasti, on bi morao spektakularno izgubiti rat, smatra visokopozicionirani evropski zvaničnik.
Ako i kada dođe vrijeme za to, malo je vjerovatno da Putinov nasljednik bude prijatelj blizak Evropi, predviđa Brent.
“Ljudi koji će odlučivati su tvrdi ‘siloviki’. Nećemo u Kremlju vidjeti umiljatog liberala.”