U Sarajevu je 24. jula održan protest ispred zgrade Parlamenta Federacije BiH na kojem su pacijenti, korisnici usluga Fonda solidarnosti Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) zatražili od predstavnika vlasti da ispune zakonsku obavezu i iz budžeta uplate ovom Fondu novac za liječenje i nabavku lijekova sa esencijalne liste.
Vlada FBiH već godinama ne uplaćuje zakonom garantovani novac koji je obavezna na godišnjem nivou uplaćivati Zavodu zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH, odnosno Fondu solidarnosti.
Fond je osnovan sa ciljem da građanima plati liječenje u inostranstvu, kada to nije moguće u domaćim zdravstvenim ustanovama. Pored toga, trebao bi plaćati i skupe lijekove za oboljele od najtežih oboljenja.
Fond djeluje već 20 godina u okviru entitetskog Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja (ZZOR).
Prema zakonu, Fond solidarnosti se finansira jednim dijelom sredstvima koja se prikupe iz obaveznog zdravstvenog osiguranja, koje plaćaju svi zaposleni građani. Drugi dio sredstava dolazi iz budžeta Federacije BiH, koji bi trebao biti u istom iznosu kao i sredstva prikupljena od građana.
Protest je održan uoči sjednice Parlamenta Federacije BiH u utorak na kojoj će, između ostalog, biti razmatrane izmjene Zakona o izvršavanju Budžeta Federacije BiH za 2023. godinu.
Građani su zatražili da se na sjednici parlamenta raspravlja o prijedlogu parlamentarnog odbora za ekonomsku i finansijsku politiku, koji je u martu ove godine zatražio da se prilikom rebalansa budžeta usvoji zahtjev Zavoda zdravstvenog osiguranja u kojem se traži isplata novca za Fond solidarnosti.
Revizija upozoravala na problem
Federalni revizori su tokom posljednje revizije istakli da zbog toga što Vlada ne uplaćuje novac, postoje duge liste čekanja za liječenje, kao i za lijekove koji se finansiraju iz Fonda solidarnosti. Kako su naveli, u konačnici to može uticati na ishod liječenja.
U izvještaju je navedeno da je u prošloj godini Vlada odobrila oko 19% novca potrebnog za liječenje i lijekove ovih pacijenata.
Edina Glušac iz Udruženja “Renesansa” istakla je da žene umiru čekajući na lijek.
”Umiru od karcinoma dojke, a nisu dobili šansu za liječenje. Zbog nedostatka citostatika trenutno u BiH imamo 209 žena pacijentica metastatskim karcinomom dojke koje se nalaze na listama čekanja”, kazala je.
Nermina Planinčić oboljela od multiplog mijeloma, lijekove nabavlja u Turskoj uz pomoć humanitarnih organizacija.
“Mjesečna terapija košta oko pet i po ili šest hiljada eura. U Tursku moram da idem kako bih dobila recept za lijek. Dovela sam porodicu u stanje da molimo za novac i da moja intima izlazi u javnost kako bismo prikupili sredstva da se liječim”, kaže Planinčić.
Bosna i Hercegovina nema registar oboljelih onkoloških pacijenata.
Zdravstvo u BiH nije u nadležnosti države, već dva njena entiteta, odnosno 10 kantona u entitetu Federacija BiH, te Brčko Distrikta, kao zasebne administrativne jedinice.
Šta je do sada uradio parlament?
Zastupnici Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH usvojili su početkom godine Finansijski plan Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH za 2023. godinu koji iznosi blizu 245 miliona konvertibilnih maraka.
Direktorica Zavoda Vlatka Martinović tada je izjavila da, uz uvećanje i uštede koje Zavod planira uraditi, oni neće biti u mogućnosti odgovoriti svim zahtjevima koje dobijaju i tako se riješiti lista čekanja.test je održan uoči sjednice Parlamenta Federacije BiH u utorak na kojoj će, između ostalog, biti razmatrane izmjene Zakona o izvršavanju Budžeta Federacije BiH za 2023. godinu.
Građani su zatražili da se na sjednici parlamenta raspravlja o prijedlogu parlamentarnog odbora za ekonomsku i finansijsku politiku, koji je u martu ove godine zatražio da se prilikom rebalansa budžeta usvoji zahtjev Zavoda zdravstvenog osiguranja u kojem se traži isplata novca za Fond solidarnosti.
Revizija upozoravala na problem
Federalni revizori su tokom posljednje revizije istakli da zbog toga što Vlada ne uplaćuje novac, postoje duge liste čekanja za liječenje, kao i za lijekove koji se finansiraju iz Fonda solidarnosti. Kako su naveli, u konačnici to može uticati na ishod liječenja.
U izvještaju je navedeno da je u prošloj godini Vlada odobrila oko 19% novca potrebnog za liječenje i lijekove ovih pacijenata.
Edina Glušac iz Udruženja “Renesansa” istakla je da žene umiru čekajući na lijek.
”Umiru od karcinoma dojke, a nisu dobili šansu za liječenje. Zbog nedostatka citostatika trenutno u BiH imamo 209 žena pacijentica metastatskim karcinomom dojke koje se nalaze na listama čekanja”, kazala je.
Nermina Planinčić oboljela od multiplog mijeloma, lijekove nabavlja u Turskoj uz pomoć humanitarnih organizacija.
“Mjesečna terapija košta oko pet i po ili šest hiljada eura. U Tursku moram da idem kako bih dobila recept za lijek. Dovela sam porodicu u stanje da molimo za novac i da moja intima izlazi u javnost kako bismo prikupili sredstva da se liječim”, kaže Planinčić.
Bosna i Hercegovina nema registar oboljelih onkoloških pacijenata.
Zdravstvo u BiH nije u nadležnosti države, već dva njena entiteta, odnosno 10 kantona u entitetu Federacija BiH, te Brčko Distrikta, kao zasebne administrativne jedinice.