Okružno javno tužilaštvo Banjaluka formiralo je predmet protiv visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Kristijana Šmita, nakon što je krivičnu prijavu protiv njega podnio predsjednik entiteta Republika Srpska Milorad Dodik, objavila je Radio-televizija RS.
Tužilaštvo je za RTRS potvrdilo da je 7. jula zaprimilo prijavu protiv visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini te formiralo predmet i dodjelilo ga u rad postupajućem tužiocu.
Dodik je početkom jula podnio krivične prijave protiv visokog predstavnika u BiH i direktora Službenog lista BiH Dragana Prusine.
“Protiv Šmita krivičnu prijavu sam podnio Okružnom javnom tužilaštvu u Banjoj Luci jer se već duže vrijeme neovlašćeno bavi poslovima visokog predstavnika za šta nema odluku Vijeća sigurnosti UN-a”, naveo je Dodik na svom Twitter nalogu.
Istakao je da se “u namjeri da se Republici Srpskoj nanese šteta, Šmit lažno predstavlja kao službeno lice znajući da nije imenovan u skladu s Aneksom 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma”.
Dodik i pojedini čelnici u entitetu RS kažu da ne priznaju Šmit, njemačkog diplomatu koji je 2021. imenovan za visokog predstavnika, jer Vijeće sigurnosti UN-a nije podržalo njegovu nominaciju. Kina i Rusija osporile su njegovo imenovanje jer ga nije potvrdilo Vijeće, iako su druge nacije rekle da to nije ni bilo potrebno.
Direktora Službenog lista krivi za zloupotrebu položaja i nesavjestan rad u službi, zbog objavljivanja odluka visokog predstavnika, što je inače pravna obaveza.
Milorad Dodik, koji je pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije, dan ranije potpisao sporni zakon kojima se odluke Ureda visokog predstavnika u BiH (OHR) više ne objavljuju u tom bh. entitetu.
Dodik je to uradio uprkos tome što je Kristijan Šmit, svojim odlukama od 1. jula u potpunosti obustavio kompletan zakonodavni postupak.
Ovaj zakon je usvojila Narodna skupština Republike Srpske u drugoj polovini juna. Pored ovog zakona entitetski parlament je usvojio i zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.
Uobičajeno je da zakoni postanu važeći osam dana nakon objavljivanja u glasniku, ali je u entitetskom parlamentu izglasano da stupe na snagu već dan nakon objave.
Dejtonskim mirovnim sporazumom, službeno potpisanim 14. decembra 1995. godine, završen je rat u BiH. Aneksom 10 na taj sporazum visokom predstavniku, odnosno OHR-u, se “stavlja u zadatak da prati sprovođenje sporazuma”.