“TITO SE OKREĆE U GROBU”: Vlado Vurušić o Vučićevoj organizaciji skupa povodom godišnjice osnivanja Pokreta nesvrstanih zemalja

Piše: VLADO VURUŠIĆ 

Iako je tek posmatrač u Pokretu nesvrstanih, kao i ostale zemlje nasljednice bivše Jugoslavije koja je zemlja osnivačica, Srbija je ovih dana domaćin novog skupa tih država povodom 60. godišnjice prvog summita koji je bio održan u Beogradu 1961. godine. Na skup je pristiglo čak 105 državnih delegacija, uključujući 40 ministara vanjskih poslova, a među njima, na iznenađenje, kao posmatrač (od ljeta ove godine) i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, očito glavni gost srpskog predsjednika Aleksandra Vučića.

Srpski predsjednik želi poslati poruku da je on najvažniji “lider” u regiji, pa čak izigrava i Josipa Broza Tita, utemeljitelja Pokreta, koji se nedaleko od dvorane u kojoj se održava skup, u svom posljednjem utočištu u Kući cvijeća, vjerovatno okreće u grobu zbog prisustva Lavrova na tom skupu. Podsjetimo, Pokret nesvrstanih je i bio osnovan u vrijeme Hladnog rata kao protivteža blokovskoj podijeljenosti svijeta koju su tada predvodili SAD i SSSR, odnosno Rusija. SSSR je stalno pokušavala “prodrijeti” u Pokret, koji je okupljao zemlje tzv. Trećeg svijeta, a upravo zalaganjem Josipa Broza Tita to se uspjelo spriječiti.

Neka druga igra

No, Vučić igra neku drugu igru. Cijeli je ovaj Vučićev spektakl očito zamišljen da se, prvo, preko Srbije, Rusija kojoj sve više nedostaju saveznici, pozicionira u tom pokretu. To je samo po sebi kontradikcija zbog njenog položaja i uloge u međunarodnim odnosima te protivrječi prvobitnim zamislima “očeva” osnivača (Tita, Nasera i Nehrua). Drugi je razlog da Vučić sebe pozicionira kao važnog političkog igrača iz ove regije, a zapravo najvažnije mu je da, banalnim rječnikom govoreći, utiče na te zemlje da povuku ili ne priznaju Kosovo kao nezavisnu državu te da preko njih pokuša umanjiti ulogu Brisela u srpsko-kosovskom dijalogu.

Naime, ne može se oteti utisku da je sve inscenirano samo zbog tog pitanja te da se razgovori o Kosovu stave pod ingerenciju UN-a i rezoluciju 1244, a ne Evropske unije. Srbija tu računa na pomoć Rusije koja bi onda svojim vetom mogla spriječiti svaku odluku o Kosovu koja Rusiji, odnosno Srbiji, ne odgovara. Upravo zato je već na početku svog uvodnog govora Vučić otvorio karte i rekao da Srbija vodi teške borbe, a “od svih naših borbi, najbolnija je ona za očuvanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta, odnosno rješavanja pitanja Kosova (i Metohije)” te kako se “boreći za teritorijalni integritet i suverenitet, Srbija brani univerzalne principe Ujedinjenih nacija, ali i neke od ključnih principa na kojima je zasnovan Pokret nesvrstanih zemalja”. I tako je svoju glavnu preokupaciju stavio u središte summita Nesvrstanih.

Za to je dobio podršku Sergeja Lavrova koji je na susretu s Vučićem napao EU jer ne želi razgovarati o osnivanju Zajednice srpskih opština, svojevrsne Republike Srpske, na Kosovu.

“Nije na čast EU-a da se to pitanje ne rješava”, izjavio je Lavrov, uz napomenu da je, prema njegovom mišljenju, “Srbija najveći faktor stabilnosti na ovim prostorima”. Rekao je kako su mu smiješni napadi na Rusiju da se miješa u Zapadni Balkan te da je Rusija “na to navikla”.

“EU nam pokušava reći da ima svoja prava na ovu regiju – to znamo. EU smatra kako je potpuno u redu da sprovodi svoju politiku gdje želi, ali nama govore da u dijelovima svijeta gdje ona ima svoje interese mi ne možemo imati inicijativu”, rekao je Lavrov.

Varljiva pozicija oko Kosova

Vučićeva pozicija oko Kosova sve je varljivija. Nije uspio s “korekcijom granica”, jako mu visi i osnivanje Zajednice srpskih opština, a zna da ulazak u EU nije moguć bez priznanja Kosova te mu, kao i Rusiji koja ovdje igra ulogu sponzora, odgovara sve prebaciti u UN. Takođe misli da bi za to mogao dobiti podršku upravo zemalja iz Pokreta nesvrstanih.

Zanimljivo je da summitom predsjedava azerbajdžanski predsjednik Ilhan Alijev, ali online iz Bakua jer je Azerbajdžan do 2022. godine, kada će biti redovni summit, zemlja predsjedavateljica. Alijev je, pak, u uvodnom govoru napao Jermeniju zbog Nagorno Karabaha.

Iako je BiH takođe zemlja posmatrač, nju je predstavljao srpski član Predsjedništva Milorad Dodik (predsjedavajući je sada Željko Komšić) koji je za govornicom opet osporio državnost BiH, iako ovaj put nije govorio o raspadu ili izdvajanju RS-a iz BiH, ali je okupljenim predstavnicima Nesvrstanih poručio da je BiH “protektorat SAD-a i nekih država EU”. Dodik je ujedno optužio “međunarodne aktere za miješanje u unutrašnje prilike BiH, slične onima iz devedesetih godina 20. stoljeća”, i ponovio da je “visoki predstavnik u BiH postavljen bez odluke Savjeta bezbjednosti UN-a”.

Očito je da su Aleksandar Vučić i Milorad Dodik, a posredno i Vladimir Putin, iskoristili ovaj međusummit Nesvrstanih u Beogradu kako bi predstavili svoju poziciju zemljama u razvoju te ih pokušali “prebaciti” na svoju stranu, koristeći se hladnoratovskom retorikom kada je u pitanju Zapad.

Na summitu su učestvovali i predstavnici drugih zemalja bivše Jugoslavije, delegacije iz Hrvatske, Crne Gore i Slovenije.