Stoltenberg u Beogradu: Odgovorni za napad u Banjskoj moraju da budu izvedeni pred lice pravde

Počinioci napada u Banjskoj moraju biti privedeni pravdi, izjavio je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg u Beogradu, nakon sastanka sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

“Računam na obje strane da smanje tenzije i suzdrže se od eskalatornih postupaka”, rekao je on na zajedničkoj konferenciji za novinare sa Vučićem.

Tenzije između Kosova i Srbije pojačane su nakon napada oružane grupe na kosovsku policiju u selu Banjska na sjeveru Kosova krajem septembra, kada je ubijen jedan policajac, a nekoliko ranjeno.

U razmjeni vatre potom su ubijena trojica napadača srpske nacionalnosti.

Odgovornost za napad preuzeo je Milan Radoičić, bivši potpredsjednik Srpske liste, najveće stranke kosovskih Srba koja ima podršku Beograda.

“Gomilanje snaga Vojske Srbije u blizini granice sa Kosovom ne bi pomoglo smirivanju situacije”, dodao je Stoltenberg.

Srbija je u proteklom periodu u više navrata raspoređivala trupe u blizini granice sa Kosovom, poslednji put nakon napada u Banjskoj, ali je nakon diplomatske intervencije Zapada povukla vojsku.

Stoltenberg je dodao da KFOR, vojna misija NATO na Kosovu, sprovodi svoj mandat i da će obezbijediti mirno okruženje i slobodu kretanja za sve zajednice.

Stoltenberg je rekao da je sa Vučićem razgovarao da se ponovo otpočnu zajedničke vježbe Vojske Srbije sa NATO snagama.

“To ne podriva neutralnost Srbije, Srbija je jasno stavila do znanja da ostaje vojno neutralna, van vojnih blokova”, ocijenio je on, dodajući da je Srbija važan regionalni akter i dugoročni partner NATO-a, a da je dobar primjer saradnje učešće Srbije u programu Partnerstvo za mir.

Međunarodne vojne vežbe Srbija je prekinula po početku ruske agresije na Ukrajinu u februaru 2022.

Vučić: ‘Naša stvar gdje ćemo raspoređivati vojsku’

Komentarišući zahtjev Zapada da Srbija ne gomila vojsku na granici sa Kosovom, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je odgovorio da Vojska Srbije “nikada nije prekoračila svoja prava i ovlašćenja”.

“A gdje ćemo i kako ćemo u skladu sa Ustavom Srbije raspoređivati vojsku, ne ugrožavajući nikoga, to je naša stvar”, dodao je.

Kada je riječ o istrazi napada u Banjskoj, Vučić je poručio da “ima drugačije viđenje onoga što se dogodilo, ali da dobro razumije zahtjeve NATO-a i Zapada”.

“U skladu sa domaćim pravom i zakonodavstvom, mi ćemo učiniti odgovornim one koji su učestvovali u izvršenju krivičnih djela u Banjskoj”, dodao je on.

Saradnju Srbije sa NATO i misijom KFOR, Vučić je opisao kao dobru i korektnu.

Dodao je i da će on uputiti zahtjev Vladi Srbije da razmotri odluku da ponovo učestvuje u zajedničkim vježbama “sa NATO i sa drugim partnerima”.

Generalni sekretar NATO je u Beograd došao iz Prištine, u okviru posjete državama Zapadnog Balkana.

U Prištini je 20. novembra izjavio da povećanje vojnog prisustva misije KFOR na Kosovu za 1.000 vojnika pokazuje koliko NATO ozbiljno shvata nasilje koje je izbilo poslednjih mjeseci na Kosovu, dodajući da se razmatra da li bi to povećanje trebalo da bude trajno.

Stoltenbergova pojseta regionu dolazi usred upozorenja iz Ukrajine da Rusija namjerava da podstakne sukob između država Zapadnog Balkana.

I Evropska unija je sa Ukrajinom podijelila ovu zabrinutost, dok je američki Stejt department za Radio Slobodna Evropa naveo da “zloćudni uticaj Rusije u regionu Zapadnog Balkana ometa put zemalja ka evroatlantskim integracijama”.

Prije Srbije i Kosova, Stoltenberg je boravio u Bosni i Hercegovini, gdje se 20. novembra sastao sa šefovima država i visokim međunarodnim predstavnikom Kristijanom Šmitom. U Sarajevu je šef NATO-a rekao da je alijansa zabrinuta retorikom razdvajanja i ruskim uticajem u regionu.

Posle Srbije, Stoltenberg će istog dana posjetiti i Sjevernu Makedoniju, državu članicu NATO-a, gdje će se sastati sa šefovima država i obratiti se pred poslanicima Skupštine.

On će 22. novembra zaključiti balkansku turneju sastankom sa liderima zemalja članica NATO iz regiona.