EU i NATO zbog rata u Ukrajini i drugih geopolitičkih dešavanja trebaju partnera i saveznika koji dijeli iste vrijednosti i zalaže se za iste principe. Takav partner im je potreban pogotovo unutar još uvijek nemirnog Zapadnog Balkana.

Crna Gora je to cijelo vrijeme, od obnove nezavisnosti do sada, bila i tako bi trebalo da ostane i ubuduće – kaže u intervjuu Pobjedi ambasador Slovenije u Podgorici Gregor Presker. Ističe da je Crna Gora bila svijetli primjer stabilnosti i da se nada da će sa novom vladom potvrditi taj renome i uspijevati da pozitivnim primjerom utiče na druge države u regionu.

POBJEDA: Nakon održanih parlamentarnih izbora počinju pregovori o formiranju vlade, koja mora biti stabilna i proevropska da bi zemlja izašla iz institucionalne krize. Kako vidite trenutnu situaciju? Da li se može formirati takva vlada ako je lider Pokreta ,,Evropa sad“ kazao da neće pregovore sa Urom i DPS-om?

PRESKER: Crna Gora u ovom trenutku treba stvarno što prije formirati stabilnu i jasnu proevropsku, evroatlantsku vladu, koja baštini evropske vrijednosti i koja će napraviti sve potrebno da nastavi reformski proces i da CG sa tim što brže napreduje na putu u EU. Političari tako treba da ispune želju crnogorskih građana od kojih skoro 80 odsto podržava članstvo CG u EU jer oni smatraju da će im to omogućiti bolje uslove za život, rad, obrazovanje. Ta želja crnogorskih građana treba da bude jedna od glavnih vodilja budućeg političkog angažmana vaših političara.

POBJEDA: Kako komentarišete to da je Milojko Spajić, lider Pokreta ,,Evropa sad“, i pored ozbiljnih upozorenja iz EU i SAD, ipak otvoren za pregovore sa Demokratskim frontom. Kako će se EU odnositi prema vladi u kojoj budu sjedjeli proruski ministri?

PRESKER: EU i NATO zbog rata u Ukrajini i drugih geopolitičkih dešavanja trebaju partnera i saveznika koji, kao što sam napomenuo, dijeli iste vrijednosti i zalaže se za iste principe. Takav partner im je potreban pogotovo unutar još

uvijek nemirnog Zapadnog Balkana. Crna Gora je to cijelo vrijeme od obnove nezavisnosti do sada bila i tako bi trebalo da ostane i ubuduće. Crna Gora je bila svijetli primjer stabilnosti i nadam se da će sa novom vladom potvrditi taj renome i uspijevati da pozitivnim primjerom utiče na druge države u regionu.

POBJEDA: Da li smatrate da Crna Gora i pored toliko propuštenih šansi ima mogućnost da bude prva naredna članica EU? Što nam govore izjave evropskih zvaničnika da su bliže članstvu Ukrajina i Moldavija nego zemlje regiona?

PRESKER: Treba znati da je Crna Gora još uvijek lider u pregovaračkom procesu za pristupanje EU, ali da u tom procesu već duže vremena i stagnira. Već nekoliko godina nije bilo nikakvog pomaka, čak više, Crna Gora je u neko vrijeme zbog političke nestabilnosti postala i problem za EU, zbog čega je i bila organizovana posjeta naše ministarke vanjskih i evropskih poslova Fajon i njenog austrijskog kolege Šalenberga u Podgorici u decembru 2022. pod mandatom visokog predstavnika za zajedničku i vanjsku politiku Borelja. Treba takođe imati u vidu da ima više zemalja kandidata, da Srbija već pregovara, da su pregovore formalno počele Sjeverna Makedonija i Albanija, i da postoji ,,opasnost“ da kada jednom počnu konkretno pregovarati one dvije države mogu i prestići Crnu Goru, što ne bi bila dobra poruka ni crnogorskim građanima ni EU institucijama i državama članicama.

POBJEDA: Dvije prethodne vlade su se retorički zalagale za EU iako smo u tom procesu nazadovali, postoji bojazan da će i ova nova vlada biti takva. Nije se radilo ono što se obećalo, kakva su iskustva Slovenija bila u takvim periodima tranzicije i nestabilnosti kada političke elite vode zemlju u suprotnom pravcu od volje građana, da li su novi izbori jedino rješenje?

PRESKER: Za konkretan napredak na putu prema EU nije dovoljna samo deklarativna podrška evropskim i evroatlantskim vrijednostima, nego su potrebni mjerljivi rezultati. Zahtjevi u pregovaračkom procesu su vrlo konkretni, takvi trebaju biti odgovori. U Crnoj Gori se skoro sve političke partije deklarativno zalažu za evropski put Crne Gore i njeno članstvo u EU, vrlo malo njih je to pokazalo konkretnim primjerima. U Sloveniji su u vrijeme našeg pristupanja sve političke stranke radile u interesu građana i pomogle sa ubrzanim pregovaračkim procesom. Vladajuća koalicija je vodila pregovarački proces, a opozicija je kontrolisala da li je to bilo dovoljno brzo i efikasno. Znači da je tu bila vrlo važna i pozicija opozicije.

POBJEDA: Kako komentarišete politiku Zapada u našem regionu? Stiče se utisak da se podržavaju stabilokratije na uštrb demokratije. Kako Vučić može i dalje da ima podršku EU i SAD kada se ovako otvoreno miješa u unutrašnja pitanja susjeda?

PRESKER: Nadam se da će se u narednom periodu početi smirivati tenzije u regionu, jer je to građankama i građanima ovog prostora prijeko potrebno. Svaka država u regionu ima demokratski izabrane vlade, odnosno vlasti i međunarodna zajednica mora raditi sa njima kakve god one bile. A tu je da ih pokušava usmjeravati. Smatram da se EU i SAD zalažu da sve zemlje u regionu okrenu na pravi put demokratije, transparentnosti, vladavine prava, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala. Taj proces, nažalost, na ovim prostorima već dugo traje.

Odlične političke odnose prati i odlična saradnja u oblasti privrede

POBJEDA: Kao veliki prijatelj Crne Gore, Slovenija je kontinuirano podržava na evropskom putu, ali i u sveukupnom razvoju. Da li odlični politički odnosi prate i ekonomske odnose između dvije države?

PRESKER: Crna Gora i Slovenija imaju stvarno dobro razvijene prijateljske, partnerske i savezničke odnose u mnogim oblastima i na svim nivoima. Odlične političke odnose prati i odlična saradnja u oblasti privrede. Na crnogorskom tržištu su prisutne brojne slovenačke kompanije koje zapošljavaju crnogorske građane i na vašem tržištu plaćaju poreze, doprinose, često i reinvestiraju. Neke od tih kompanija imaju poziciju lidera na vašem tržištu. Takođe mi je drago da su se neke respektabilne crnogorske kompanije odlučile investirati u Sloveniju, tako da se naša privredna saradnja u posljednje vrijeme još produbila.