Ako Ustavni sud Sjeverne Makedonije donese odluku da poništi ukidanje pomilovanja koje je donio predsjednik Đorđe Ivanov 2016. godine, to će imati katastrofalne posljedice i biće veliki udarac za pravosudni sistem. Ovakva su predviđanja pravnih eksperata nakon što je šest ustavnih sudija glasalo “za” a troje “protiv” da se na dnevni red stavi inicijativa o preispitivanju jednog člana iz Zakona o pomilovanju.
Izvori koji su upoznati sa radom suda za Radio Slobodna Evropa (RSE) kažu da će se najvjerovatnije u decembru ova tačka naći na dnevnom redu, a devet sudija bi trebalo da donesu konačnu odluku o tome.
Ipak, izvori iz suda ne očekuju da će predlog proći, ali ako se to desi, kažu da se ide ka tome da budu prekinuti postupci koje je Specijalno javno tužilaštvo pokrenulo pred sudovima, ali i ka poništenju presude od dvije godine zatvora za nekadašnjeg premijera Nikolu Gruevskog, koji je sada azilant u Mađarskoj.
Nekadašnji predsjednik Ustavnog suda Trendafil Ivanovski kaže da ne očekuje da sud napravi takav “harakiri pravnog sistema”.
“Oni koji su se ‘nameračili’ na pravo u državi žele da spasu sav kriminal i sve kriminalce. Ide se ka tome da ukinu tu odredbu, misleći da će time vratiti sva djela od mnogo ranije i da se neće voditi svi ovi postupci. Ali, na kraju, ja ne očekujem da se to donese”, kaže Ivanovski.
Advokat Aleksandar Tortevski, pak ne smatra da bi eventualno ukidanje odluke Ivanova o poništenju pomilovanja, značilo odmah i oslobađanje osuđenih, ili prekid postupaka za neke od 56-oro ljudi koje je bivši predsjednik Ivanov pomilovao u proljeće 2016. godine. Inače, ta odluka je bila povod za masovne proteste i kasnije takozvanu “Šarenu revoluciju”, pa je pod pritiskom javnosti predsjednik poništio pomilovanja.
Tortevski ističe da bi eventualna odluka Ustavnog suda izazvala natezanja da li ona rješenja koja je donio Ivanov imaju pravnu važnost za konkretni predmet.
“Odbrana će sigurno nastupiti sa tezom da pošto nema mogućnosti za poništenje abolicije, ona je na snazi i u vezi konkretnog predmeta, te da je, na primer, Gruevski već aboliran za taj predmet. Sud se u takvom slučaju treba izjasniti o svakom predmetu pojedinačno i preko rasprava će se odugovlačiti postupci sve dok na ovaj ili onaj način oni ne zastare dok se ova pravna dilema ne raščisti”, kaže Tortevski.
Na pitanje da li će, ako ovo prođe na Ustavnom sudu, Gruevski biti slobodan čovjek, advokat odgovara:
“To se ne može baš tako reći, jer su i rešenja o pomilovanju bila neprecizna. Da bi rešenja o aboliciji imala pravnu snagu, treba imati konkretan broj predmeta i o kojem se konkretnom djelu odnosilo”, dodaje Tortevski.
Inicijativa za razmatranje poništenja odluke o amnestiji je podnesena Ustavnom sudu pre oko tri godine. Treba se konkretno razmotriti ustavnost odluke Ivanova o poništenju pomilovanja. Da bi to omogućilo, Sobranje je u maju 2016. godine donelo sporni član iz Zakona o pomilovanju. Tada je Ivanovu data mogućnost da poništi pomilovanja bez obrazloženja, što je on i učinio.
Specijalno javno tužilaštvo je bilo formirano u septembru 2015. godine da bi radilo na slučajevima koji su proizašli iz masovnog prisluškivanja građana, a počelo je sa radom posle dva meseca, kada je kompletiran tim tužilaca. Tadašnji predsednik Ivanov je u aprilu 2016. godine doneo odluku o pomilovanju 56 lica, od kojih najviše iz rukovodstva stranke.