Posrnuli tigar: Srpska privreda sada raste sporije u odnosu na region i EU

Srbija će u 2022. godini imati rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 2,5 odsto, dok bi naredne godine rast BDP-a trebalo da bude dva procenta, izjavio je profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu i urednik Kvartalnog monitora Milojko Arsić.

„Rast BDP-a Srbije u ovoj godini je sporiji od zemalja iz CIE, koje su ostvarile rast od oko 4,5 odsto, i cijele EU koja je imala rast od više od tri odsto“, rekao je Arsić na na predstavljanju novog Kvartalnog monitora.

Sporiji rast BDP-a Srbije je, prema njegovim riječima, posljedica loše poljoprivredne sezone, ali i problema u proizvodnji električne energije.

Arsić ne isključije ni da će Srbija uću u narednu godinu u tzv. „plitku recesiju“ sa niskom, a možda i negativnom stopom rasta.

„Plitka recesija je moguća, jer je Srbija već u trećem kvartalu ove godine imala negativnu stopu rasta u odnosu na prethodni kvartal i to kad se uključi uticaj sezone. Ukoliko se to dogodi i u četvrtom kvartalu Srbija bi formalno bila u recesiji“, naveo je Arsić i dodao da je takva relativno kratka i ne duboka recesija moguća u mnogim zemljama EU, dok je za neke prognozirana za čitavu godinu, poput Njemačke.

Prema njegovim riječima, u prvoj polovini 2023. rezultati bi mogli biti relativno slabi, ali bi mogli da se poboljšaju u drugoj polovini godine, tako da bi procijenjeni rast BDP-a Srbije bio dva odsto.

„Na rast privrede naredne godine će uticati više faktora, počev od restriktivne monetarne politike, visoke inflacije, nižeg rasta u EU, iako postoji šansa da se stanje popravi u drugom dijelu godine, a od pomoći bi bila i dobra poljoprivredna sezona“, rekao je Arsić.

Inflacija na kraju godine između 15 i 16 odsto

On je naveo i da će prosječna inflacija u Srbiji ove godine dostići oko 12 odsto, a inflacija na kraju godine će biti između 15 odsto i 16 odsto.

Arsić je kazao da će inflacija u Srbiji naredne godine imati opadajući trend, iako će biti i dalje visoka u prvoj polovini godine.

Kretanja na tržištu rada su, kako je rekao, bila inertnija i kasnila su za drugim makroekonomskim kretanjima.

Pozitivan rast zaposlenosti i realnih zarada

Na nivou cijele 2022. ostvariće se, prema njegovim riječima, pozitivan rast zaposlenosti i realnih zarada, ali uz primjetna pogoršavanja unutar godine.

Govoreći o tržištu rada, naveo je kako se procjenjuje da će na nivou cijele ove godine registrovana zaposlenost porasti za oko jedan odsto, dok će ukupna zaposlenost porasti za oko tri odsto, pri čemu je rast zaposlenosti skoro u cjelini ostvaren u prvoj polovini godine, dok u drugoj polovini godine stagnira.

Međugodišnji rast zarada u cijeloj godini će, prema riječima Arsića, iznositi oko dva odsto, ali realna vrijednost zarada unutar godine opada iz kvartala u kvartal.

Pogoršani ekonomski odnosi sa inostranstvom

„Ekonomski odnosi sa inostranstvom su u proteklom dijelu godine značajno pogoršani. Procjenjuje se da ća deficit tekućeg bilansa u ovoj godini dostići oko 7,5 odsto BDP-a, što je najveći deficit u prethodnih 10 godina“, rekao je Arsić.

Dodao je da je pogoršanje u tekućem platnom bilansu najvećim dijelom posljedica rasta robnog deficita koji je u prvih 10 mjeseci povećan za čak 65 odsto.

Posmatrano po proizvodima pogoršanje trgovinskog bilansa je, kako je rekao, najvećim dijelom posljedica rasta uvoza energenata, koji je rezultat rasta njihovih cijena, ali i uvezenih količina.

„Ekonomske politike koje su vođene tokom 2022. jesu načelno išle u ispravnom smjeru povećanja restriktivnosti, ali mogu se u najboljem slučaju ocijeniti kao polovično uspješne. Monetarna politika je kasnila s povećanjem restriktivnosti, nakon toga uslijedilo je nekoliko povećanja referentne kamatne stope i godina se završava s referentnom kamatnom stopom od pet odsto“, kazao je Arsić.

NBS nastavila da održava stabilni kurs dinara

Narodna banka Srbije (NBS) je, kako je podsjetio, „takođe nastavila sa svojom dugoročnom politikom održavanja stabilnog kursa dinara, što sada, u uslovima visoke inflacije, ocjenjujemo kao odgovarajuću politiku“.

Fiskalna politika je, prema njegovim riječima, tokom 2022. napravila određene korake ka smanjenju ekspanzivnosti, međutim, „ti koraci ipak nisu bili toliko veliki, budući da je budžetski deficit i u 2022. ostao relativno visok, odnosno smanjen je relativno skromno, sa 4,1 odsto iz 2021. na oko 3,5 odsto BDP-a u 2022. godini“.

Arsić je rekao da je veće prilagođavanje fiskalne politike u 2022. bilo je onemogućeno ogromnim troškovima za finansiranje gubitaka javnih preduzeća iz energetskog sektora, Elektroprivrede Srbije i Srbijagasa, te da je više od polovine fiskalnog deficita iz 2022. godine otišlo je upravo na te namjene.

„Privreda Srbije će ući u 2023. godinu sa preovlađujućim negativnim trendovima – opadajućim trendom privredne aktivnosti, stagnacijom na tržištu rada, visokom inflacijom i visokim spoljnim deficitom“, rekao je Arsić.

Od čega će zavisiti rezultati u narednoj godini

Rezultati u narednoj godini će, kako je rekao, značajano zavisiti od kretanja u evropskim privredama, ali i od politka koje će se primijeniti u Srbiji.

Ocijenio je da su, zbog velike neizvjesnosti u pogledu razvoja geopolitičke situacije, makroekonomske prognoze za narednu godinu orijentacione i uslovne i vjerovatno će biti revidirane.