Partneri sa Zapadnog Balkana, čiji lideri sa vođama Evropske unije upravo zasijedaju u Briselu, i dalje strahuju da će ih na tom putu zaobići Ukrajina, piše francuski dnevnik Figaro koji, poput drugih medija i analitičara, navodi da, na kraći rok, ulazak u članstvo EU izgleda teško ostvariv.
Šarl Mišel, predsjednik Evropskog savjeta, tijela u kojem razgovaraju i donose odluke vođe EU, naglasio je dolazeći na samit EU-Zapadni Balkan da Unija želi da Zapadni Balkan postane dio EU, ali da od partnera rog regiona očekuje prije svega jačanje vladavine prava, reforme pravosuđa, dok pred Unijom stoji zadatak da se unutrašnjim preobražajem osposobi za prijem novih članica.
Njemački portal Dojče vele u osvrtu navodi da će „mogući pokloni i to zapakovani biti pokazani ove srijede 13. decembra u Briselu, ali o tome ko će šta da dobije odlučuje se tek dan kasnije, u četvrtak, na sastanku na vrhu 27 članica EU, tada bez balkanskih zemalja“.
Francuski poslovni dnevnik Lezeko navodi da su zemlje Zapadnog Balkana, iako prava mora za Evropsku uniju, u većini mnogo više napredovale nego Kijev u reformama koje traži Brisel.
List se poziva na zvaničnike predsjedništva Francuske i dodaje da „taj dosije još složenijim čine pitanja vladavine prava u zapadnobalkanskim zemljama (manjkavosti oko nezavisnosti pravosuda i medija, korupcije), što izaziva strah da će u EU ući nove članice s kojima će teško moći da se izađe na kraj“.
Dojče vele ističe da na samitu EU sjutra i u petak „neće biti navedeni konkretni datumi prijema Albanije, Srbije, Crne Gore ili Sjeverne Makedonije u članstvo.“
I, kako primećuje, „prema izvještajima EU o napretku iz novembra, šest balkanskih država učinilo je više ili manje brze korake za poboljšanje pravne države, bolje djelovanje vlade i za suzbijanje korupcije, ali, stvarnog napretka kod uklanjanja utvrđenih nedostataka nije bilo“.
Lezeko poteže i ranije uvrežen, pomalo zaboravljeni stav među evropskom 27-oricom da „u članstvo ne mogu biti primljeni novi siromašni rođaci“, jer ukazuje na to da su zemlje Zapadnog Balkana „siromašnije i od Bugarske – najsiromašnije članice EU“.
Pjer Mirel, bivši generalni direktor za proširivanje u Evropskoj komisiji, napominje da je „zabrinjavajuće i to što se taj jaz u bogatstvu s godinama dodatno uvećao“ i zaključuje da najnoviji plan Evropske komisije o finansijskoj podršci za oporavak Zapadnog Balkana „predstavlja jako malo za privrede tamošnjih zemalja“ – i ;to, dodaje on, „kad Evropska unije uvozi radnu snagu iz tog regiona, a ima i višak od 9 milijardi eura godišnje u trgovinskoj razmjeni sa Zapadnim Balkanom“.