Kompletan hrvatski državni vrh, zajedno s predstavnicima žrtava, prisustvovao je danas u Jasenovcu komemoraciji za stradale u tamošnjem ustaškom logoru iz Drugog svjetskog rata, što je prva jedinstvena komemoracija od 2014.
Zbog epidemije korona virusa, nije bio svečanog komemorativnog programa, već su podno spomenika Cvijet položeni vijenci i cvijeće povodom 75. godišnjice proboja posljednjih logoraša.
Na zvaničnoj državnoj komemoraciji bili su predsjednik Hrvatske Zoran Milanović, premijer Andrej Plenković, predsjednik Sabora Gordan Jandroković, kao i predstavici naroda žrtava i antifašista – poslanik srpske manjine Milorad Pupovac iz Srpskog narodnog vijeća, predsjednik Jevrejske opštine Ognjen Kraus, poslanik romske manjine Veljko Kajtazi i predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske Franjo Habulin.
U delegaciji Sabora bii su i poslanici Socijaldemokratske partije Siniša Hajdaš Dončić i Davor Bernardić, a u delegaciji vlade ministarka kulture Nina Obuljen Koržinek.
U Hrvatskoj posljednjih godina nije bilo jedinstvene komemoracije u Jasenovcu.
Predstavnici Srpskog narodnog vijeća, Koordinacije jevrejskih opština u Hrvatskoj i Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske, posljednje četiri godine bojkotovali su službenu komemoraciju pod pokroviteljstvom Sabora, zbog , kako su navodili, revitalizacije ustaštva u hrvatskom društvu i revidiranja istorije Drugog svjetskog rata. Zbog toga su održavali odvojene komemoracije.
Bojkot je počeo u vrijeme desničarske Vlade premijera Tihomira Oreškovića, koju je prevodila Hrvatska demokratske zajednica (HDZ) na čelu s Tomislavom Karamarkom. Podelama je doprinijela i sada već bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović koja, za razliku od svojih prethodnika, nije učestvovala na komemoracijama.
Takvu praksu uvela je po dolasku na mjesto predsjednice države 2015. kada je u Jasenovac otišla nenajavljeno i bez pratnje medija, što je izazvalo oštre kritike javnosti, a potom je do kraja mandata takvu praksu i nastavila. U javnosti je često bila kritikovana i zbog sporne izjave o ustaškom pozdravu „Za dom spremni“” kao starom hrvatskom pozdravu.
Iako se dolaskom Andreja Plenkovića na čelo HDZ pre skoro četiri godine ta stranka udaljila od desnice, udruženja manjina i antifašista nastavila su da bojkotuju državnu komemoraciju.
Uoči današnje komemoracije predstavnici naroda žrtava i antifašista objasnili su da su odlučili da prihvate „ispruženu ruku vlasti“ i zajedno s njima komemoriraju jasenovačke žrtve.
Komemoracija u Jasenovcu posvećena je obilježavanju 22. aprila 1945. i proboju 600 logoraša, od kojih je preživjelo njih oko 100.
Koncentracioni logor Jasenovac bio je logor smrti i najveće stratište u Hrvatskoj. Formiran je tokom Drugog svjetskog rata kao mjesto zatvaranja, prisilnog rada i likvidacija prvenstveno Srba, Roma, Jevreja, ali i Hrvata i drugih u cilju stvaranja etnički čiste teritorije kvislinške NDH.
U tom logoru su od avgusta 1941. do 22. aprila 1945. ljudi ubijani zbog svoje vjerske, nacionalne ili ideološke pripadnosti. U njegovom sastavu su bili logori u Bročicama, Krapju, Jasenovcu i Staroj Gradiški.
Do sada su poznata imena 83.145 žrtava. Od toga je 47.627 Srba, 16.173 Roma, 13.116 Jevreja, 4.255 Hrvata i 1.128 Bošnjaka. Medju stradalima bilo je više od 20.000 djece.