Kolonom sjećanja u Jasenovcu je u prisustvu predstavnika hrvatskog državnog vrha, udruženja antifašista i preživelih logoraša, odata počast žrtvama ustaškog logora iz Drugog svjetskog rata.
Zvanična komemoracija je organizovana u Spomen-području Jasenovcu, kod spomenika Cvijet, a učesnici su do njega stigli u koloni sjećanja od Memorijalnog muzeja.
U koloni su bili i premijer Hrvatske Andrej Plenković, predsednik Sabora Gordan Jandroković i izlaslanik predsjednika Hrvatske Orsat Miljenić.
U komemoraciji su učestvovali predsjednik Srpskog narodnog vijeća i poslanik Samostalne demokratske srpske stranke Milorad Pupovac i predstavnik romske nacionalne manjine, Veljko Kajtazi.
U zvaničinom programu, nije, međutim, bilo predstavnika jevrejske zajednice, koji su i dalje nezadovljni odnosom vlasti prema kažnjavanju ustaških simbola.
Oni su vijence položili uoči zvaničnog programa, kao i i predstavnici stranaka lijevog centra, Socijaldemokratske partije i Možemo, prenijela je Hrvatska radiotelevizija (HRT).
Na pitanje hoće li ikad doći do zabrane ustaškog pozdrava, što je njihov ključni zahtjev, predsjednik Jevrejske opštine Zagreb Ognjen Kraus rekao je novinarima u Jasenovcu da to nije samo pitanje jevrejske zajednice, već svih naroda žrtava koje su stradale po rasnim zakonima ili zbog nacionalnosti.
„Ako ja u tome nemam podršku koju bi trebalo da imam od predstavnika Srpskog narodnog veća, od predstavnika Roma, koji su u vlasti, onda ne znam šta možemo da učinimo. Ne očekujem da će se bilo šta po tom pitanju učiniti“, rekao je Kraus.
Komemoracija u Jasenovcu posvećena je proboju 600 preostalih logoraša Jasenovca 22. aprila 1945, od kojih je preživjelo njih oko 100. Koncentracioni logor Jasenovac bio je logor smrti i najveće stratište u Hrvatskoj.
Formiran je tokom Drugog svjetskog rata kao mjesto zatvaranja, prisilnog rada i likvidacija prvenstveno Srba, Roma, Jevreja, ali i Hrvata antifašista i drugih u cilju stvaranja etnički čiste teritorije kvislinške NDH.
U tom logoru su od avgusta 1941. do 22. aprila 1945. ljudi ubijani zbog vjerske, nacionalne ili ideološke pripadnosti. U njegovom sastavu su bili logori u Bročicama, Krapju, Jasenovcu i Staroj Gradiški.
Javna ustanova spomen područje Jasenovac dosad je prikupila imena 83.145 žrtava. Od toga je 47.627 Srba, 16.173 Roma, 13.116 Jevreja, 4.255 Hrvata i 1.128 Bošnjaka.