Koliko je jaka srpska vojska?

Na Kosovu je nova kriza. Naime, sve jedinice Vojske Srbije i Ministarstva unutrašnjih poslova od preksinoć su u stanju pune borbene pripravnosti zbog namjera Prištine da nasilno ukloni barikade na sjeveru, objavili su ministri obrane i unutrašnjih poslova.

Napetosti koje na Kosovu traju mjesecima eskalirale su u posljednje dvije sedmice nakon što je kosovska policija uhapsila jednog donedavnog policajca sumnjičeći ga za ”narušavanje ustavnog poretka”, na što su lokalni Srbi uzvratili postavljanjem barikada tražeći njegovo oslobođenje, piše Index.

Još u avgustu bila kriza

Još su u avgustu lokalni Srbi na Kosovu protestovali zbog odluke vlade Kosova da srpski vozači pri ulasku na teritoriju Kosova moraju skinuti stare tablice i postaviti one privremene.

Kasnije je Kosovo na 30 dana odgodilo primjenu odluke o reciprocitetu na lična dokumenta i registarske oznake. Tada su na Kosovu odjekivale i sirene za uzbunu, a na putevima su viđeni i maskirani ljudi.

Sada su Srbi sa sjevera Kosova 18. dan na barikadama. Traže oslobođenje uhapšenih Dejana Pantića, Miljana Adžića i Slađana Trajkovića, kao i povlačenje specijalnih policijskih snaga sa sjevera.

No koliko je sada situacija drukčija i potencijalno opasnija? Sudeći prema pisanju svjetskih medija, situacija je ozbiljnija. BBC piše da je “zveckanje oružjem najglasnije do sada”.

Agencija AP navodi da “Srbija, koja je naoružana ruskim donacijama i vojnim nabavkama, već duže zvecka oružjem i prijeti silom svojoj bivšoj pokrajini”.

“Srbija je stavila svoje sigurnosne trupe na granicu s Kosovom u punu borbenu pripravnost ignorišući pozive NATO-a za spuštanje tenzija između dva neprijatelja iz vremena ratova na Balkanu”, dodaje agencija.

Vučić govori da će prvi poginuti

Pritom srpski predsjednik Aleksandar Vučić uzburkava atmosferu izjavama da će prvi poginuti, ali da na srpski narod neće dati.

“Njihov cilj je izbacivanje Srbije za sva vremena s Kosova i posebno izbacivanje neposlušnog srpskog naroda sa sjevera Kosova. Zato koriste sve svoje agente i po Beogradu i mnogim drugim mjestima. To je nešto s čim ćemo se suočavati”, danas je rekao Vučić.

“Na barikadama ljudi imitiraju Dražu”

Kosovski premijer Aljbin Kurti, pak, kaže da ljudi na barikadama imitiraju Dražu Mihailovića.

“Ovo su barikade ljudi u tamnim uniformama, ljudi koji su ćelavi, s bradama, imitiraju Dražu Mihailovića. Wagner barikade. Imaju puške i postavljaju barikade ne da ne bi prošla vozila, nego da se brani taj uniformni naoružani čovjek koji bi pucao na vozila koja bi im se približila. Znači, ovo su ratoborne barikade”, ocijenio je kosovski premijer Albin Kurti u intervjuu za portal Istraga.ba.

Treba istaći i stav Rusije, koja je tradicionalno zainteresovana strana na ovom području. Portparolka ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova komentisala je najnovija događanja na Kosovu.

“Novo zaoštravanje koje je izbilo u pokrajini uvjerljivo pokazuje da odstupanje od sadašnjeg regulatornog okvira za Kosovo (i Metohiju) samo provocira prištinske ekstremiste. Situacija nije daleko od pravog sukoba velikih razmjera”, kazala je Zaharova odgovarajući na pitanje medija o Kosovu, prenosi B92.

Biserko za Index: Beograd doista daje znakove da je spreman za akciju

Predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko, koja inače u ovakvim situacijama staje na loptu, ovog puta za Index kaže da tenzije uistinu rastu iz dana u dan.

Ona vjeruje da Srbiji zapravo ne odgovara njemačko-francuski prijedlog za konačno rješenje odnosa između Beograda i Prištine, koji je u novembru procurio u javnost. Između ostalog, ovim sporazumom je predviđeno da Srbija i Kosovo razvijaju svoje odnose na temelju ravnopravnosti.

“Srbiji to ne odgovora, ne odgovara ni Rusiji. Rusiji odgovara status quo. Destabilizacija odvlači pažnju Zapada s Ukrajine. Situacija je nepredvidiva, a Beograd daje znakove da je spreman za akciju na sjeveru Kosova. Ipak, treba reći da Zapad još nije najoštrije reagovao, barem prema ovome što znamo. Upozorio jeste da se barikade trebaju povući, ali zadnjih dana nismo čuli oštrije izjave osim one da je cilj nastaviti dijalog”, kaže Biserko.

“Jak je uticaj Rusije”

Ističe da je ruska prisutnost tu i dalje jaka.

“Radi se o prisutnosti kroz Wagner, Noćne vukove, ali i određene političke aktere. Rusija je prisutna kroz razne strukture u Srbiji, kao i kroz Srpsku pravoslavnu crkvu, akademsku zajednicu, javne medijske sfere…”, istakla je ona.

Biserko dodaje da nema naznaka da će se politika Vučića mijenjati. A ta promjena je, naglašava, ključna – bez zaokreta prema vrijednostima Evropske unije, nema ni normalizacije.

“Dapače, retorika prema Zapadu se zaoštrila i to nije dobro. Godinama je Njemačka smatrana najvećim saveznikom, ta država je najviše ulagala, a sad vidimo neprijateljske napise o Njemačkoj. Od zapadnih zemalja najviše se vjeruje Sjedinjenim Američkim Državama, smatra se zemljom koja ima dobar uvid u srpsku situaciju”, kazala je Biserko.

“Tenzije rastu”

Navodi da je kosovski premijer Kurti omražen.

“Njegov prethodnik Hašim Tači bio je percipiran pozitivnije. Kurti je demonizivan, on se napada rasistički, opisuje  se kao onaj koji nije spreman učestvovati u pregovorima, kao onaj koji je teroristički šljam. Tu su raznorazne terorističke kvalifikacije”, govori Biserko.

Zaključuje da tenzije očito rastu.

“Nadam se da neće biti ništa ozbiljnije, teško mi je vjerovati da bi Amerika i Zapad dopustili rasturanje balkanske arhitekture u koju su toliko uložili. Pogotovo jer je ovdje bitno južno krilo NATO-a. Ali ne možemo ništa tvrditi sa sigurnošću. Radikalizacija srpske strane je velika, a vidjeli smo po pitanju Ukrajine koliko lako stvari mogu otići predaleko. Nadajmo se da neće doći do toga”, zaključila je Biserko.

Vučić još 2018. govorio da se niko u regiji ne može vojno upoređivati sa Srbijom

No ako dođe do sukoba, koliko je zapravo srpska vojska jaka?

Uz 100. stogodišnjice pobjede u Prvom svjetskom ratu, Srbija je 2018. godine održala vojnu vježbu “Stoljeće pobjednika”, u kojoj je na 10 lokacija širom zemlje ulestvovao 8000 pripadnika VS-a s ukupno 645 borbenih sistema.

Tada je Vučić za Radio-televiziju Srbije rekao kako se, osim Rumunije i Mađarske koje imaju veliku vojsku, niko u regiji ne može se uporediti sa srpskom vojskom.

“Mi i Mađari smo tu negdje, a ostali daleko iza. Grčka ima ogromnu vojsku i to nisu uporedive brojke. Mi dramatično jačamo vojsku. Nisu to koraci od milje, već od sedam milja”, naglasio je Vučić.

Takođe, poznata je Vučićeva izjava da se nad Srbijom “više neće ponavljati oluje, bljeskovi i pogromi, bez obzira na sve pritiske”.

Budžet skočio za 70 odsto

Budžet Srbije za odbranu skočio je između 2015. i 2021. za oko 70 odsto – na čak 1,4 milijarde dolara godišnje. Srbija u vojnom budžetu nadmašuje Albaniju, Bosnu, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju zajedno, a Hrvatsku pojedinačno.

Rusija i Bjelorusija poklonile su joj deset polovnih aviona MiG-29. Rusija joj je dala i 30 tenkova i oklopnih transportera te prodala sistem protivvazdušne odbrane Pancir S1.

Srbija je kupila i kineske vojne dronove, ruske helikoptere i francuski raketni sistem zemlja-vazduh Mistral. Vučić se 2019. pohvalio i novim ruskim borbenim helikopterima Mi-35 i Mi-17 i poručio da ih “neki zovu vražjim kočijama, ali oni će biti čuvari neba Srbije”.

Vučić je najavio i da Srbija želi kupiti turske bespilotne letjelice Barjaktar “kako bi sama branila i čuvala svoje nebo”. Ako se to ostvari, dron turske proizvodnje pridružio bi se ruskoj protivvazdušnoj bateriji Pancir S1, polovnim ruskim i bjeloruskim MiG-ovima, francuskim raketama Mistral, Airbusovim helikopterima H145M, kao i kineskim dronovima.

Global Firepower: Srbija je 61. vojna sila svijeta, Kosovo 140.

Uticajni portal Global Firepower svake godine rangira vojnu snagu svjetskih država. Zemlje se rangiraju na osnovu više od 50 faktora koji određuju indeks moći – od vojne moći, broja stanovnika i vojnika preko finansija do logističkih mogućnosti, prirodnih resursa i geografskog položaja.

Srbija tu zauzima 61. mjesto. Hrvatska je na 62. mjestu. Kosovo je 140. vojna sila svijeta od ukupno 142 države koje se uzimaju u obzir. Što se tiče ostalih zemalja na ovom području, Slovenija je na 86. mjestu, Albanija je 115, BiH 123, a Crna Gora 132.

Treba reći i da Srbija iz godine u godinu na ovoj listi bilježi rast. Tako je 2017. godine bila na 89. mjestu, a modernizacija je doprinijela je ovako velikom skoku u svega pet godina.

Prema ovom izvještaju, Srbija ima 25.000 aktivnih vojnika, 27 aviona (tu se misli na one koji su klasifikovani kao borbeni i lovci-bombarderi), 51 helikopter i 323 tenka.

Kako donosi Al Jazeera, ove brojke ne otkrivaju jesu li neki od tenkova u rezervi, kao ni informacije o tehničkoj superiornosti pojedinih tenkova. Srbija ima najviše tenkova M-84, što je bio glavni borbeni tenk bivše JNA koji se proizvodio po licenci za sovjetski tenk T-72 u bivšoj SFRJ.

Koliko se planski odvija srpsko naoružavanje?

Međutim, Deutsche Welle u svojoj se analizi zapitao koliko se planski odvija srpsko naoružavanje. Naveli su mišljenje kritičara da se srpska politika nabavke i prodaje oružja može opisati riječju “spektakl”, ali bez jasnog plana i cilja. I uz to previše košta poreske obveznike.

“Sve su to ugovoreni ili najavljeni poslovi teški stotine miliona eura iako još nije dovršen Strategijski plan odbrane i Plan opremanja Vojske za razdoblje do 2030. godine”, naveo je u analizi Deutsche Welle.

Pojedini vojni analitičari postavili su pitanje koliko to sve ima smisla još kad je u Srbiju stigao Pancir S1. Kako je tada za N1 rekao analitičar Aleksandar Radić, taj sistem za odbranu iz zraka ima domet od dvadeset kilometara. Radić se zapitao što zemlja veličine Srbije može zaštititi jednom jedinom baterijom, ako to bude potrebno.

“Predsjednik Vučić liči na trgovačkog putnika koji po svijetu ugovara poslove poput izvoza i nabavke naoružanja, i to u tajnosti i bez jasne predstave što su dobili, a što su posljedice po građane Srbije, odnosno koliko koštaju te vanjskopolitičke avanture”, navodi za DW Maja Bjeloš iz Beogradskog centra za bezbjednosnu politiku.

Ona tumači da se predsjednik Srbije u poslovima oko oružja – premda nema takve ustavne ovlasti – brzo i lako sporazumijeva s autoritarnim liderima, ali da državni novac troši i onda kad je pod pritiskom.

Zanimljivu izjavu tada je dao i bivši ministar odbrane Dragan Šutanovac, koji je svojevremeno insistirao na ustrojavanju vojske prema standardima NATO-a.

On kaže da bi bilo logično da zemlja koja je dio programa “Partnerstvo za mir” nabavlja oružje upravo iz zemalja koje rade po tom standardu. “Međutim, očito je Moskva shvatila da kroz formu bratske pomoći, darivanjem recimo polovnih letjelica čiji smo remont skupo platili, pravi određeni hibridni uticaj, što je očito i glavni cilj”, navodi Šutanovac za DW.

On kaže da je “jasna politička poruka” to što neke članice NATO-a ne žele prodati Srbiji osbrambene sisteme.

“Umjesto da se spremamo za izazove 21. vijeka, mi smo još u posljednjoj deceniji 20.vijeka”, kaže nekadašnji ministar iz redova Demokratske stranke.