Dok su sve oči uprte u potencijalnu rusku invaziju na Ukrajinu, još jedan sukob tinja u istočnoj Evropi, piše kanadski “CBC”.
Stručnjaci kažu da je Bosna i Hercegovina usred svoje najgore krize u više od 25 godina, nakon što su lideri entiteta Republika Srpska zaprijetili da će se efektivno otcijepiti od zemlje.
“Opet se pojavljuju stari problemi i stari sukobi”, rekla je za CBC Aida Čerkez, bosanska novinarka koja je izvještavala o krvavom ratu 1992-1995 za Associated Press.
“Sve što vidim među ljudima je strah, sa svih strana”, dodala je.
Pod vodstvom Milorada Dodika, člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, političari u entitetu RS donijeli su u decembru niz zaključaka kojima navode da će se odvojiti od institucija države.
Umjesto tih državnih do juna bi ponovo uspostavili srpsku vojsku, sud, obavještajnu službu i carinski sistem, a istovremeno prijete upotrebom sile protiv svakoga ko bi ih zaustavio.
“To je zapravo secesija u svemu osim po imenu”, rekao je Jasmin Mujanović, bh. politikolog i pisac.
“Ako Dodik krene tim putem… moraće biti zaustavljen silom“, dodao je.
Kako smo dospjeli ovdje?
Političkim sistemom Bosne i Hercegovine upravlja zamršeni aranžman podjele vlasti uspostavljen nakon rata, koji je odnio više od 100.000 života i u kojem je počinjen jedini međunarodno priznati genocid u Evropi od Drugog svjetskog rata, piše CBC.
Posljednjih godina, Dodik i njegovi saveznici u Republici Srpskoj, entitetu koji kontrolišu Srbi, agresivno su se zalagali za nezavisnost od institucija BiH..
Okidač za trenutnu krizu bio je zakon koji je zabranio poricanje genocida koji je u julu nametnuo odlazeći visoki predstavnik — međunarodno imenovani zvaničnik ovlašten da donosi zakone i stavi veto na zakone kako bi se očuvao mirovni sporazum iz 1995. godine.
Poricanje genocida je, kaže Mujanović, posljednjih godina “zaista uzelo maha u zemlji”.
Srpski političari, uključujući i samog Dodika, često negiraju da je masakr u Srebrenici 1995. godine, u kojem je više od 8.000 muškaraca i dječaka Bošnjaka muslimana ubijeno od strane srpskih paravojnih formacija, predstavljao genocid.
“Nakon što je Republika Srpska 2016. godine dodijelila državne počasti trojici osuđenih ratnih zločinaca koji su učestvovali u genocidu, visoki predstavnik je bio pod “strašnim pritiskom” preživjelih da donese zakon kojim bi se poricanje genocida inkriminisalo”, kazao je Mujanović.
Kao odgovor, Dodik je osporio legitimitet visokog predstavnika, suspendovao učešće svoje stranke u bosanskohercegovačkom parlamentu i zaprijetio “raspadom” zemlje.
Dok Dodik kaže da se opire zakonu visokog predstavnika, stručnjaci poput Majde Ruge, višeg saradnika za politiku u Evropskom vijeću za vanjske odnose, ovu posljednju prijetnju vide kao nastavak Dodikove “decenijske taktike rezanja salame”.
Ruge smatra da je Dodik dugo slabio nezavisni nadzor nad centralnim institucijama države Bosne i Hercegovineprijeteći otcjepljenjem, a zatim izvlačeći ustupke.
“Pitanje je, međutim, da li je [secesija] ono što on zaista želi?”, pita Ruge.
Da li je vjerovatan sukob?
Ruge ističe i da je malo vjerovatno da bi Republika Srpska mogla sebi priuštiti finansiranje vojske, sudova i granice koje prijeti da stvori.
Ali postoje razlozi zbog kojih drugi analitičari kažu da bi ovaj put nasilni sukob mogao biti vjerovatniji.
Kada je Dodik 9. januara vojnom paradom proslavio zabranjeni neustavni praznik Republike Srpske, pridružili su mu se predstavnici Rusije, Kine i Srbije, koje naziva snažnim pristalicama njegovog zalaganja za secesiju.
“Postoji prava uzbuna i strah”, rekao je Mujanović. “Očigledno uživa veoma jaku podršku”, dodao je.
U saopštenju za CBC iz kanadskih institucija kazali su da su “zabrinuti” pričama o secesiji i da “nastavljaju da prate situaciju”, ali nisu precizirali šta bi izazvalo sankcije.
Ali stručnjaci kažu da će biti potrebno više od sankcija da bi se spriječio budući sukob na Balkanu. Ustavu Bosne, kao aneksu mirovnog sporazuma, potrebne su suštinske reforme.
S obzirom da Dodikovi saveznici paralizuju institucije države, stručnjaci kažu da bi možda bila potrebna međunarodna intervencija da bi se sve strane dovele za sto.
“Cijena da to ne učinite je veoma visoka”, rekao je Mujanović.
“Sve dok Bosna na neki način ostaje na ovom višegodišnjem zaleđu… mi ćemo se okretati od jedne značajne krize do druge. Prije ili kasnije, a bojim se da će biti mnogo prije, brana će jednostavno puknuti”, zaključio je Mujanović.