Četvrtak, 2 Maja, 2024
Rubrika:

Bregu: Regionalni pristup kibernetičkoj sigurnosti, usklađen sa EU standardima, je obavezan

Vijeće za regionalnu saradnju se nedavno pridružilo Globalnom forumu stručnjaka za kibernetičku sigurnost (GFCE) koje broji 110 članova s ciljem da se nastavi sa jačanjem i izgradnjom regionalnih i evropskih kapaciteta za kibernetičku sigurnost

Vijeće za regionalnu saradnju (RCC), u saradnji sa Generalnom direkcijom za susjedstvo i pregovore o proširenju (DG NEAR), organizovalo je dvodnevnu konferenciju na visokom nivo o kibernetičkoj sigurnosti na Zapadnom Balkanu 28. i 29. juna 2023. godine u Briselu.

„Za kibernetičke napade ne postoje granice te je zajednički regionalni pristup obezbjeđivanju kibernetičke sigurnosti u regionu, u skladu sa standardima Evropske unije, postao obavezan. Ekonomijama Zapadnog Balkana je potreban čvrst pravni okvir kojim se omogućava saradnja i razmjena informacija među njima samima, ali i sa Evropskom unijom. Visok stepen političke predanosti reformama u oblasti kibernetičke sigurnosti je u tom smislu na prvom mjestu. Region treba raditi zajedno. Informisanost i podizanje svijesti su jednako važni dijelovi sveobuhvatne strategije kibernetičke sigurnosti kao i programi i strategije kojima se podržava digitalizacija poslovnog sektora, uključujući e-trgovinu, koju trebamo brzo razvijati“, rekla je generalna sekretarka Vijeća za regionalnu saradnju Majlinda Bregu u svom uvodnom obraćanju na panelu posvećenom napretku, izazovima i potrebama u postizanju otpornijeg kibernetičkog okruženja na Zapadnom Balkanu.

Kako je saopšteno iz RCC, osim Bregu, panelu se obratio i generalni direktor Generalne Direkcije za susjedstvo i pregovore o proširenju Gert Jan Koopman dok su među panelistima bili ministar za informaciono društvo i administraciju Sjeverne Makedonije Azir Aliu, zamjenica ministrice za infrastrukturu i energetiku Albanije Enkelejda Muçaj, zamjenik ministra unutrašnjih poslova Kosova Bardhyl Dobra, državni sekretar u Ministarstvu informisanja i telekomunikacija Srbije Milan Dobrijević, generalna direktorica u Ministarstvu javne uprave Crne Gore Marija Hajduković i šef Odsjeka za informatiku i komunikacije u Državnoj agenciji za istrage i zaštitu Bosne i Hercegovine Predrag Simović.

„Kada bismo ga posmatrali kao zemlju, kibernetički kriminal, za koji se predviđa da će nanijeti štetu od ukupno 8 biliona američkih dolara na svjetskom nivou 2023. godine, bio bi treća najveća privreda nakon Sjedinjenih Američkih Država i Kine. Ako su studije i prognoze naučno tačne, povećanje troškova kibernetičkog kriminala od 15 posto godišnje u naredne tri godine će biti najveći prenos ekonomskog bogatstva u istoriji. To znači da je nužno da ne gubimo vrijeme i da se zaštitimo. Unapređenje kibernetičke otpornosti u našem regionu je i dalje temelj i okosnica svih transformativnih promjena, uključujući bržu integraciju e-trgovine i jedinstvenog tržišta. Zapadnom Balkanu su potrebne direktne veze u svim mogućim kapacitetima sa svim tijelima, mrežama i okvirima Evropske unije“, zaključila je Bregu.

Vijeće za regionalnu saradnju se nedavno pridružilo Globalnom forumu stručnjaka za kibernetičku sigurnost (GFCE) koje broji 110 članova s ciljem da se nastavi sa jačanjem i izgradnjom regionalnih i evropskih kapaciteta za kibernetičku sigurnost.

Vijeće takođe predano zagovara da EU Zapadnom Balkan omogući uključivanje u rad Agencije Evropske unije za kibernetičku sigurnost (ENISA). Time bi se obilježila još jedna primjena „postepenog uvođenja evropskih politika“ i doprinijelo bržoj usklađenosti regiona sa standardima i praksama jedinstvenog tržišta Evropske unije.

Osim toga, uvrštavanjem Zapadnog Balkana u mehanizam EU za reviziju kibernetičkih incidenata kako bi se procijenili i pregledali konkretni slučajevi povrede kibernetičke sigurnosti omogućio bi se bolji odgovor regiona na kibernetičke napade i izgradili kapacitete za pravovremeni odgovor.

Učesnici konferencije su razgovarali o napretku Zapadnog Balkana na putu ka većoj kibernetičkoj otpornosti na kibernetičke prijetnje. Ministri i drugi predstavnici vlada i javnih institucija iz regiona, donatora, međunarodnih organizacija, provedbenih partnera, privatnog sektora, nevladinih organizacija i akademske zajednice razmijenili su viđenja o izazovima i potrebama u oblasti kibernetičke sigurnosti i načinima na koje ih najbolje rješavati primjenom pristupa na svim nivoima vlasti i društva u cjelini. Pažnja je pri tome posvećena jačanju regionalne saradnje i unapređenju razmjene informacija, kao i znanja i iskustava između ekonomija Zapadnog Balkana, ali i u okviru svjetske kibernetičke zajednice.

Najnovije

Najčitanije

Povezano

Komentari

Subscribe
Notify of

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregedaj sve