U Bosni i Hercegovini se u nedjelju održavaju četrnaesti opšti izbori od kraja rata i potpisivanja Dejtonskog sporazuma.
Na izborima će se birati buduće vlast na svim nivoima.
Osim federalnog, građani će u nedjelju odlučivati i o budućim vlastima na entitetskom nivou. Biraće se i vlasti u 10 kantona na koje je Federacija podijeljena, a svaki od tih kantona ima zasebnu vladu. Znači, o 289 poslanika kantonalnih skupština i 10 premijera.
U Republici Srpskoj biraju se predsjednik i potpredsjednik RS-a, kao i članovi Narodne skupštine. Priča za sebe je Diskrikt Brčko koji ima potpuno zasebnu upravu i svoju sopstvenu izvršnu i zakonodavnu vlast.
Ukratko, imena preko sedam hiljada kandidata naći će se na biračkim listićima predstojećih izboria u BiH. Kako je saopštila Centralna izborna komisija (CIK) na izborima učestvuje 127 političkih subjekata, od koji su 72 političke stranke, 38 koalicija i 17 nezavisnih kandidata.
Zanimljivo je da je CIK, kao stalna izborna administracija sačinjena od nestranačkih ličnosti, donijela odluku da se ove godine na biračkim mjestima glasa direktno ispred izborne komisije. To znači da ovog puta neće biti paravana koji obično obezbjeđuju tajnost glasanja. To u praksi znači da niko neće moći da slika svoj birački listić. Vjeruje se da će time biti otežana dominantna pojava kupovine glasova, koja je bila karakteristična za ranije izbore u BiH.
Izbori u nedjelju održavaju se u kontekstu duboke političke krize u kojoj se država nalazi već dvije godine. Sa jedne strane, kriza je izazvana stalnim secesionističkim težnjama lidera bosanskih Srba Milorada Dodika, ali i neuspjehom hrvatske i bošnjačke strane koje dijele upravljanje Federacijom, da dogovore izbornu reformu.
Izborna kampanja za mnoge je bila očekivana i prilično dosadna. Kao i obično, građani su mogli da čuju etnonacionalističku retoriku, priče o ratu i poricanje ratnih zločina. U tome su, kao i obično, prednjačili lider bosanskih Srba Milorad Dodik i bošnjački lider Bakir Izetbegović. Zbog govora mržnje Dodikov SNSD i Izetbegovićeva SDA dobili su prijave CIK-a.
Na rezultate izbora će se zbog komplikovanog izbornog sistema – čekati. Mnogo iznenađenja ne bi trebalo da bude.
SDA Bakira Izetbegovića, koja dominira političkim prostorom u Federaciji ima velike šanse da osvoji mjesto u Predsedništvu, ali i najviše glasova u Parlamentu Federacije i kantonalnim skupštinama.
Rezultati izbora za mjesto člana Predsjedništva izvjesni su i u Republici Srpskoj, gdje se očekuje da bi aktuelna predsjednica RS-a Željka Cvijanović mogla da pobijedi glavnog protiv kandidata Mirka Šarovića. Prognoze su i da će Milorad Dodik pobijediti na izborima za predsjednika RS-a.
Najneizvjesnije je među hrvatskim političkim liderima. Željko Komšić, sadašnji hrvatski član predsjedništva multietničke, centrističke stranke Demokratski front, kandiduje se protiv Borjane Krišto iz desničarskog hrvatskog nacionalističkog HDZ-a, stranke koja veliča i odaje počast osuđenim hrvatskim ratnim zločincima. Komšić je 2018. pobijedio Čovića za više od 70.000 glasova. Hrvatski nacionalisti tvrde da Komšić nije legitimno izabran jer su ga podržali glasovi Bošnjaka koji su brojniji od Hrvata u entitetu Federacija.
Slučaj oko Komšića je i pokrenuo insistiranje na izbornoj reformi. Visoki predstavnik Kristijan Šmit izjavio je da će odmah nakon izbora ponovo pokrenuti ovo pitanje.