Iako je antizapadna politika određenih ministara u Vladi Crne Gore itekakako izražena, Hrvatska nije promjenila politiku prema Crnoj Gori, mišljenja je politički komentator i novinar Jutarnjeg lista Vlado Vurušić.
On je u intervjuu za portal Aktuelno kazao da Hrvatska svakako prati šta se dešava i da je itekako bilo iznenađenja od premijera Spajića.
Aktuelno: Na koja iznenađenja mislite i kako će to uticati na odnose Crne Gore i susjednih zemalja, posebno Hrvatske u svijetlu najnovijih događaja?
Vurušić: Činilo se neočekivano, Spajić je promijenio svoje koalicijske partnere od stranaka manjina ka otvoreno ekstremnim prosrpskim opcijama. No, otkazivanje sastanka ministra obrane Anušića i kolega mu Krapovića ne treba gledati, za sada, kroz tu prizmu. Naime, u Hrvatskoj su uskoro izbori, pa je ovakav “jači” stav, kada je u pitanju spomen ploče Morinj i “Jadran” može gledati i kroz tu vizuru, pogotovo jer ministar Anušić pripada desnijoj opciji HDZ-a. On na ovaj način pridobija to desnije HDZ-ovo tijelo, pogotovo branitelje, i možete reći da je ovaj potez ne samo pokazivanje odnosa prema Vladi Crne Gore s čijim stavovima nismo na čisto, nego i poruka za unutarnju upotrebu. No, Hrvatska svakako ne želi na svojim granicama probleme, jednu prorusku i antieuropsku opciju, koja, bi nas vraćala na nedavnu prošlost pogotovo jer su hrvatsko-crnogorski odnosi bili u uzlaznoj liniji, a u sadašnjoj vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori ima onih koji su puhali u te ratne trube 90-ih. No, iako je ovo iskoristio i Anušić za vlastite poene, svakako je i upozorenje da Zagreb još s oprezom gleda na to kakvu će politiku voditi sadašnja Spajićeva vlada i koliko je ona iskrena u opredjeljenjima za koja tvrdi da su njena. Pogotovo jer je Plenković vrlo lojalan politici EU-a, a osim toga, Hrvatskoj ne treba da se Vučićev virus širi po regiji.
Aktuelno: Da li velikosrpski hegemonizam ima za cilj da Crnu Goru uvuče u matricu sukoba sa susjedima, posebno Hrvatskom, što je politika Srbije prema regionu?
Vurušić: Velikosrpskoj politici svako jest cilj da sve one zemlje koje smatra ”svojim posjedom”, a Crna Gora je za njih upravo to, s drugima ne uspostavljaju dobre odnose, a pogotovo kada je Hrvatska u pitanju. Prosrpske opcije u Crnoj Gori slijede politiku Aleksandra Vučića koji jest glavni “trouble maker” u regiji, jer ako dođe do pogoršanja odnosa Hrvatske i Crne Gore, to svakako ide na ruku Vučiću, jer bi se onda ponovno obnovila ona priča o “dva oka u glavi”, a znamo do čega je to dovelo.
Aktuelno: Krapović je za ministra odbrane izabran 31. oktobra prošle godine, a Anušić dvije sedmice kasnije. Da li izostanak sastanka predstavlja jedno upozorenje kako sa deficitom diplomatskog iskustva možemo da poremetimo odnose koje smo dugo njegovali?
Vurušić: Odgoda sastanka je svakakvo korak natrag u odnosima dviju zemalja, jer s jedne strane pokazuje da ministra Krapovića smeta termin “velikosrpska agresija”, mada ga to ne bi smjelo smetati, ili je barem dužan objašnjenje, a i Anušić, kako sam kazao koristi ovu situaciju da se pokaže pred svojim biračkim tijelom, kao što je i Krapoviću vjerojatno porastao “ugled” pred onima koje on zastupa i čiju politiku vodi, a ovo s Morinjem će mu samo dodatno bodovati u Beogradu. Ovakve stvari sigurno nisu dobre za odnose dviju susjednih država, ali i neka obostrana poruka. Kažem, treba vidjeti kakao će se postaviti premijer Spajić, odnosno kako će se on postaviti prema tim pitanjima, koja su sada ispala sporna.
Aktuelno: Da li ovi potezi mogu usporiti integracije Crne Gore?
Vurušić: Hrvatska inače podržava proširenje EU na zemlje regije, ali, kao što znate, proširenje ne ovisi o Hrvatskoj nego o puno važnijim zemljama EU, ali napredak Crne Gore ovisit će isključivo o Crnoj Gori, ali ne isključujem ni to da bi Hrvatska, kako to već zna biti među susjedima, osim pomoći, mogla tražiti i neke manje „ustupke“. Hrvatskoj svakako jest u interesu da se EU šiti jer su to uglavnom zemlje regije, što i njoj samoj olakšava poziciju, ali Crna Gora, odnosno sadašnja vlast, mora dokazati da njeno europsko opredjeljenje nije samo na riječima, nego na djelu. EU, pa ni Hrvatska, neće podržati da se u bruxelleski klub primi neki otvoreno proruski igrač, za što se sada „sumnjiče“ Milatović i Spajić.
Aktuelno: Kako komentarišete protestne note zbog broda “Jadran”?
Vurušić: Hrvatska smatra da ima pravo na brod Jadran, pogotovo jer je ostala bez najvećeg dijela brodova bivše JRM prilikom razdvajanja Jugoslavije. I to je ono pitanje, zbog kojeg bi Zagreb, mogao na neki način uvjetovati svoju podršku. Možda vam se to čini malicioznim, ali jedan dio ljudi smatra da je on ukraden, te bi njegov povratak smatrali pravednim, ali HDZ bi to upisao u svoju pobjedu, pogotovo sada pred izbore i pogotovo jer se na sadašnju Vladu u Crnoj Gori u javnosti gleda ipak kao na Vučićeve pijune.
Aktuelno: Da li je vlasništvo broda Jadran više simbolika pitanja kada je riječ o Hrvatskoj – nego suštinski važnost naslijeđa?
Vurušić: To je više od simbolike, pogotovo jer je, kao što znate, hrvatska u 90-ima praktički ostala bez flote, jer je velika većina JRM bila tada preseljena u Crnu Goru. Svakako da o tome treba razgovarati i naći neko rješenje, jer je to sada već postalo važno političko pitanje, što je naravno, možda, smiješno, ali je to tako.
Aktuelno: Hrvatsku čekaju parlamentarni izbori u 2024., u decembru prvi krug predsjedničkih, a u prvoj sedmici juna i izbori za Evropski parlament. Kako vidite odnos snaga u Hrvatskom parlamentu?
Vurušić: Bit će zanimljivi izbori. HDZ je svakako u prednosti, ali glavno pitanje je koga će oni uzeti za svog koalicijskog partnera, jer teško da će moći vladati sami. Špekulira se o toma da bi im partner mogao biti radikalno desni Domovinski pokret, što bi radikaliziralo hrvatsku političku scenu. A HDZ se boji da bi, ako najave tu koaliciju prije izbora, mogli izgubiti birače centra, a neće ih toliko dobiti na desnici. Mislim da oni računaju, da bi im najviše odgovarala njihova tradicionalna koalicija s manjinskim strankama, pogotovo srpskom strankom SDSS-om. Pretpostavljam da će to tako i biti, ali da će oni, ako im bude trebao koji glas, posegnuti, također već tradicionalno za pojedinim desnim zastupnicima iz tih stranaka i privući ih k sebi. To su ti, kako ih u Hrvatskoj zovu „žetončići“. No, dosta toga ovisi kako će proći ljevica, odnosno SDP i Možemo, te desnopopulistički Most. S obzirom da se ne zna kada će biti izbori (moguće je da ih se spoji s europskim ili predsjedničkim) jer ako budu između. Može doći do zasićenja, pa na predsjednički bude slabija izlaznost, ali možda je to plan, jer HDZ-u uvijek i odgovara slabija izlaznost. No, to je još daleko, a sada treba prvo vidjeti kada će biti parlamentarni izbori, a onda kalkulirati i odgovarati na pitanje SDSS ili DP kao potencijalni partneri. SDSS je mislim nešto što bi Plenković i dalje htio, ali DP može biti nužnost, ako ne budu imali dovoljno glasova s manjincima, a onda se stvari na političkoj sceni mogu zakomplicirati. Ne bi isključio i nešto što bi u sebi imalo klicu razdora, a to je da se DP raskoli, i da onda ti „raskolnici“ prihvate i SDSS, koji je za njih „crvena krpa“. No, treba vidjeti koliko će radikalno desnih stranaka izaći na izbore, jer se DP stalno urušava i usitnjava, pa treba vidjeti u kakvom “sastavu” će uopće izaći na izbore. Inače, radiklano desne stranke koje se odluče na koaliciju s HDZ-om uglavnom loše su prolazili na izborima ili se dio njih “utapa” u HDZ.
K.P.