Postojeće državne granice ne treba mjenjati. Namjere promjene granica bile su uzrok svih ratova na Balkanu u prošlom vijeku, kazao je raniji predsjednik Crne Gore Filip Vujanović na osmom Global Baku Forumu, panelu posvećenom Zapadnom Balkanu.
“Raniji predsjednik Crne Gore Filip Vujanović učestvovao je na osmom Global Baku Forumu, u organizaciji Nizami Gandžavi internacionalnog centra iz Azerbejdžana. Govorio je na panelu posvećenom Zapadnom Balkanu, koji je moderirao raniji predsjednik Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Zlatko Lagumdžija, a na kojem su učestvovali i raniji predsjednik Bugarske Petar Stojanov, raniji predsjednik Srbije Boris Tadić, raniji predsjednik Hrvatske Ivo Josipović, raniji predsjednik Vlade Češke Jan Fišer i predsjednica Nacionalnog komiteta za Američku vanjsku politiku Suzan Eliot”, saopšteno je iz Kancelarije nekadašnjeg predsjednika Vujanovića.
Kako su naveli, Vujanović je govoreći o perspektivi Zapadnog Balkana, istakao da ona mora biti usmjerena na maksimalnu saradnju i partnerstvo svih zemalja regiona.
“Dva su ključna uslova uslova za to – prihvatanje različitog doživljaja prošlosti uz suživot različitosti kao preduslova za pomirenje i prihvatanje već ustanovljenih granica između država Zapadnog Balkana. Svaka država različito doživljava prošlost i tumači je u svoju korist. Treba živjeti u suživotu tih razlika koje ne smiju da sprečavaju saradnju”, navedeno je u saopštenju.
Kako su naglasili, promjene granica bile su uzrok svih balkanskih ratova u prošlom vijeku.
“Postojeće državne granice ne treba mjenjati. Namjere promjene granica bile su uzrok svih ratova na Balkanu u prošlom vijeku. Primjer rješavanja osjetljivog pitanja granica su sporazumi o granici koje je Crna Gora potpisala sa Bosnom i Hercegovinom i Kosovo”, dodaje se u saopštenju.
Vujanović je kao najveći izazov na regionalnom planu istakao pitanje odnosa Srbije i Kosova, koje može biti riješeno jedino posredstvom dijaloga i uključivanjem međunarodne zajednice.
“Rješavanje ovog pitanja mora biti potreba i interes građana i ekonomija Srbije i Kosova, koji moraju uspostaviti saradnju bez obzira na komplikovano pitanje obostranog priznanja”, ističe se u saopštenju.
Govoreći o načinu na koji bi saradnja na Zapadnom Balkanu trebalo biti uspostavljena, dodaju, Vujanović je istakao da je najbolji model za njeno ostvarivanje poštovanje prethodno postignutih dogovora Zapadnog Balkana i Evropske unije.
“Posebno je naglasio značaj deklaracija i strategija iz 2018. i 2020. godine usvojenih u Sofiji na samitima EU-Zapadni Balkan u okviru Berlinskog procesa”, ističe se u saopštenju.
Ocijenio je značajnom inicijativu Otvorenog Balkana o saradnji Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije, ali da bi ona morala uključiti i Crnu Goru, Kosovo i Bosnu i Hercegovinu i svoje aktivnosti sprovoditi kroz već uspostavljene mehanizme saradnje.
“Ideja stvaranja zajedničkog regionalnog tržišta Zapadnog Balkana optimalna je za saradnju u oblasti ekonomije, ali ne može biti koordinirana od pojedinih država kroz organe koje bi one formirale, već mora biti koordinisana iz Savjeta za regionalnu saradnju Procesa saradnje Jugoistočne Evrope i CEFTA inicijativu. Samo koordinacijom kroz ove regionalne inicijative eliminiše se rizik dominacije odlučivanja pojedinih država”, zaključuje se u saopštenju.